Od Parkinsa u Hrvatskoj boluje više od 14.000 osoba, no oko 25 posto oboljelih od ove progresivne neurološke bolesti ostaje nedijagnosticirano

 

Ovu subotu je u Maksimiru održana manifestacija 'Pokretom protiv Parkinsa' koju već petu godinu organizira udruga "Parkinson i Mi" čija predsjednica Vladimira Vuletić ističe kako je cilj Europske udruge za Parkinsonovu bolest da svi oboljeli u Europi dobiju dijagnozu bolesti unutar šest mjeseci, ujednačen tretman i vođenje bolesti, te edukaciju i podršku prilagođenu njihovim osobnim potrebama.

"Procjenjuje se da između sedam i 10 milijuna svjetske populacije pati od Parkinsonove bolesti. U Europi je evidentirano 1,2 milijuna, a u Hrvatskoj je registrirano oko 14.000 oboljelih. Budući da oko 25 posto oboljelih od Parkinsona ostaje nedijagnosticirano, procjenjuje se da je oboljelih u Hrvatskoj znatno više, do 20 tisuća", kaže Vuletić, ujedno predstojnica Klinike za neurologiju KBC-a Rijeka.

Parkinsonova bolest druga je najčešća neurodegenerativna bolest (iza Alzheimerove), a glavni krivac za razvoj bolesti je nedostatak dopamina, kemijske tvari u mozgu koja je ključna za kontrolu pokreta. Tijekom bolesti dolazi do gubitka ili degeneracije živčanih stanica u dijelu mozga, što rezultira oštećenjem kontrole pokreta. Pojavnost bolesti puno je veća u starijoj dobi, nakon 60. godine, no zahvaćena je i populacija mlađa od 50 godina.

Parkinsonovu bolest ne može se sasvim izliječiti, ali se simptome može dobro kontrolirati, pa se danas primjenjuju efikasne simtpomatske terapije i invazivne metode liječenja, koje su dostupne i u Hrvatskoj. U uznapredovaloj fazi bolesti izuzetno je važna redovna fizikalna terapija koja popravlja pokretljivost i ravnotežu, te sprječava padove.

"Dobra skrb mora biti multidisciplinarna, moraju biti uključeni liječnik i medicinska sestra, psiholog i psihijatar, fizijatar, fizioterapeut, logoped, radni terapeut, socijalni radnik, neurokirurg, gastroenterolog, urolog itd. Još uvijek je najveća skrb za oboljelog na obitelji, ali jedan je od zadataka udruge da im olakša dolazak do članova multidisciplinarnog tima. Na tome udruga i dalje radi u podružnicama u Zagrebu, Rijeci i u Splitu", kaže Vuletić.

Manifestacijom 'Pokretnom protiv Parkinsa' želi se podići svijest javnosti o važnosti fizičke aktivnosti za unaprjeđenje kvalitete života oboljelih.

"Manifestacija je prilika da članovi udruge 'Parkinson i Mi', liječnici, fizioterapeuti i ostali stručnjaci s građanima podijelimo informacije o bolesti i metodama liječenja u Hrvatskoj. Osim toga, manifestacija je korisna za oboljele i one koji skrbe o njima jer im demonstriramo vježbe koje su idealne za Parkinsonove pacijente. Obično se radi o klasičnoj fizikalnoj terapiji, plesu, tai-chiju i pilatesu", pojasnila je Vuletić.

Među nekim od ranih znakova Parkinsonove bolesti su tremor ruku, a u nekim slučajevima i nogu te brade, promjena rukopisa, otežano čitanje, gomilanje riječi i uporaba sve manjih slova. Dolazi do usporavanja pokreta i sve teže pokretljivosti, nestajanja spontanih pokreta i oslabljene mimike lica.

"Ako primijetite da vam ruka kod hoda ne maše kao druga, ako imate osjećaj da su noge 'zalijepljene' za pod ili drugi primijete da izgledate zakočeno, a sve to može pratiti bol, obratite se liječniku jer najvjerojatnije ste oboljeli od Parkinsona", upozorava Vuletić.

Anita Blažinović

Objavljeno: 02.10.2017