Virtualna medicina: Znanstvenici priključili ljudski mozak na internet

Nedostaju podaci o tome kako ljudski mozak funkcionira i obrađuje informacije, a Brainternet nastoji pojednostaviti razumijevanje vlastitog i mozga drugih

 

Brainternet je nova fronta u razvoju mozak-računalo sustava, kažu znanstvenici. Ovim će se omogućiti uvid u funkcioniranje mozga.

U istraživanjima za koje se smatra da su prva na svijetu, biomedicinski inženjeri u Witsu povezuju ljudski mozak s internetom u stvarnom vremenu.

Projekt Brainternet potiče moždane valove na internet. U osnovi, mozak se pretvara u Internet čvor (Internet of Things) (IoT) na World Wide Webu. IoT se odnosi na povezivanje bilo kojeg uređaja s uključenim i isključenim prekidačem na internet.

Brainternet je zamisao Adama Pantanowitz, predavača na Wits školi elektrotehnike i informacijskog inženjerstva.

"Brainternet je nova granica u sustavima sučelja mozga i računala, nedostaju lako razumljivi podaci o tome kako ljudski mozak funkcionira i obrađuje informacije, a Brainternet nastoji pojednostaviti razumijevanje vlastitog mozga i mozga drugih. I to kroz kontinuirano praćenje aktivnosti mozga, kao i omogućavanje interaktivnosti ", objašnjava Pantanowitz.

Brainternet radi pretvaranjem signala elektroencefalograma (EEG) (moždanih valova) u live stream mozga otvorenog koda. Osoba nosi dugotrajni, powered, mobilni, internetski dostupan Emotiv EEG uređaj. Uređajem spojenim na mozak prikupljani su EEG signali koji su potom transmisirani prema Raspberry Pi računalu koje strima uživo podatke na zaslon. (kod koji programskim programima omogućuje komuniciranje) i prikazuje podatke na web stranici koja djeluje kao portal. Trenutno je otvorena web stranica na kojoj javnost može promatrati aktivnost mozga pojedinca

"U konačnici, cilj nam je omogućiti interaktivnost između korisnika i njihovog mozga kako bi korisnik mogao pružiti poticaj i vidjeti odgovor. Brainternet se može dodatno poboljšati kako bi klasificirao snimke putem pametne telefonske aplikacije koja će pružiti podatke za stroj. U budućnosti bi se mogle prenijeti informacije u oba smjera - ulaz i izlaz u mozak ", kaže Pantanowitz.

Anita Blažinović