Trenirajte, izbjegavajte stres, opuštajte se, budite pozitivni. Uz pravilnu prehranu, sve ovo je temelj dugog, sretnog i zdravog života

 

“Neka tvoja hrana bude tvoj lijek, i neka tvoj lijek bude tvoja hrana.”

Gotovo da nema knjige iz nutricionizma koja ne započinje s ovom drevnom Hipokratovom izjavom.

Ona se smatrala klasičnom i istinitom... Do nedavno.

Rušenje Hipokratovog razmišljanja potpomogao je tehnološki razvoj biokemije i farmaceutike te moderne medicine. Namjera znanstvenika nije bila destruktivna, no rezultati se ipak vide.

Hrana se danas općenito ne smatra više lijekom, a ponegdje se čak i zakonski regulira kako hrana to ne može ni biti. Lijekom se smatraju supstance koje čovjeka dovode u stanje zdravlja.

Definicija lijekova ima bezbroj. Neke hranu niti ne spominju, no to nije smetalo zakonodavce da regulativama zabrane povezivanje hrane i lijeka. Hrana je postala samo gradivo i energija za tijelo. Je li to zaista tako?

Zar hrana zaista ne utječe na vaše zdravlje i razvoj bolesti? Naravno da utječe.

Hrana je jedan od bitnih faktora zdravlja čovjeka, a nepravilna prehrana dovela je do razvoja niza novih bolesti, koje prije nisu postojale ili su bile izuzetno rijetke. Neke od tih bolesti su dijabetes tipa 2, metabolički sindrom, dislipidemija, ulcerozni kolitis i Chronova bolest, te još niz raznih poremećaja koji prije nisu bili česti. Naravno da ne možemo optužiti samo hranu kao uzrok bolesti.

Ona je jedan od bitnih faktora, a u kombinaciji s drugim rizičnim faktorima može dovesti do bolesti. Isto tako, hrana može pomoći i da bolest nestane ili se ublaži.

Sjetimo se drevnih biljnih ljekarni pod nadzorom svećenika, koji su bili jedini čuvari tajni ljekovitog bilja i liječenja - a iz toga je izrasla moderna farmacija i medicina.

No, ustanove su ipak pokušavale dovesti u pitanje djelovanje prirodnih supstanci, ne u realnom djelovanju (koje je neosporno), nego u formalnom dijelu pod obrazloženjem “da nema dovoljno znanstvenih dokaza...”. To je licemjeran pokušaj degradacije prirode, jer znanstvena istraživanja i studije koštaju, a fitoterapeuti i tradicionalni travari iza sebe nemaju multinacionalne kompanije s milijardama dolara.

Uzmimo jedan mogući scenarij iz života.

Pretila osoba dolazi kod liječnika na pregled. Na temelju krvi se ustanovi visoka količina lipida (trigliceridi, LDL). Liječnik upućuje osobu kod specijaliste, gdje se utvrđuje bolest zvana hiperlipidemija i stanje koje se naziva pretilost. Osoba se vraća kod svog liječnika, a ovaj mu predlaže sljedeće - idemo probati maknuti ugljikohidrate i trans-masti iz prehrane, uvesti “spore” ugljikohidrate i prirodne masti (u manjim količinama), te smanjiti količinu unesene hrane i provjeriti stanje nakon mjesec dana. Osoba pristaje i pridržava se savjeta.

Nakon mjesec dana pacijent ponovno vadi krv, ustanovljava se kako su lipidi sniženi u normalne granice, osoba gubi nekoliko kilograma i problem se čini riješen. Liječnik naručuje pacijenta na kontrolu za mjesec dana. Krvna slika je opet optimalna, tjelesna težina je još niža.Kontrola za tri mjeseca - krvna slika optimalna. Osoba je izliječena.

Što je izliječilo ovu imaginarnu osobu? Hrana.

Ljudi su skloni generaliziranju i mogli bi shvatiti da je hrana jedini lijek koji im je potreban. Međutim hrana je slagalica u slici zdravlja, a to znači da tu postoje još neke sastavnice. A to su fizička aktivnost, opuštanje, mentalno i emocionalno zadovoljstvo, mjesto u društvu, prirodni lijekovi. Ovdje spada i fitoterapija, dakle korištenje ljekovitog bilja i njihovih ekstrakata. To je zato što ono može biti opasno ako se ne koristi na pravilan način, posebno ako ste na nekoj farmaceutskoj terapiji.

Dobar primjer je gospina trava tj. kantarion (Hypericum perforatum), koji ima mnoge interakcije sa statinima (lijekovima za snižavanje masnoća) te antidepresivima.

Povezanost medikacije i hrane poznata je od pamtivijeka. Drevni liječnici nikada nisu razdvajali prehranu i korištenje ljekovitih supstanci, nego su se trudili da to nadopunjuju na korist pacijenta.

Neki smatraju da je hrana neka vrsta lijeka, dok se drugi smiju toj tvrdnji i navode “nedostatak znanstvenih podataka i istraživanja”.

Što mi, obični ljudi, možemo misliti o tome? Hrana je zapravo neka vrsta “prvog” lijeka, a tvrdnja koju je drevni Hipokrat izrekao je točna. Ljudsko tijelo treba njegovati da bi bilo zdravo i dalo maksimalan učinak.

To se postiže pravilnom prehranom, koja je prilagođena vama i vašim fizičkim predispozicijama. Ako imate neki zdravstveni poremećaj ili jednostavno želite živjeti kvalitetnije, posjetite stručnjaka za prehranu i trudite se živjeti zdravo.

Trenirajte, izbjegavajte stres, opuštajte se, budite pozitivni. Uz pravilnu prehranu, sve ovo je temelj dugog, sretnog i zdravog života.

Izvor: alternativa-za-vas

Objavljeno: 31.03.2016