Udruga invalida rada Zagreba: Pola stoljeća nam je tek i još smo uvijek vitalni

"Veseli nas dobra suradnja s gradskim uredima u Zagrebu te s gradonačelnikom Milanom Bandićem, koji je izrazito socijalno osjetljiv prema posebno ugroženim osobama", poručuju uz ostalo iz Udruge

 

Povodom Nacionalnog dana invalida rada Hrvatske, koji se obilježava 21. ožujka i 50. obljetnice postojanja Udruge invalida rada Zagreba održano je predavanje u prostoru Knjižnice Staglišće..

Predsjednik Hrvatskog saveza udruga invalida rada Josip Petrač govorio je o Savezu i njegovoj ulozi u društvu sada i kroz protekle godine, dok je izvršni direktor i pravnik Saveza Leke Sokolaj govorio o pravima invalida rada i ostalih osoba s invaliditetom, istaknuvši kako su postigli rezultate s Gradskim uredima, vezano za Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći.

“U vezi besplatne pravne pomoći, moram reći da pravnici teško ispunjavaju obrasce, a kamoli neće laici. Izborili smo se da ih sada popunjavaju djelatnici nadležnog Gradskog ureda”, rekao je Sokolaj.

Sokolaj je naglasak stavio i na Europski sud za ljudska prava, koji odbacuje sve tužbe onih koji nisu iskoristili pravne lijekove u Hrvatskoj, osvrnuvši se i na nekoliko pozitivnih primjera koji su riješeni u Strasbourgu. Tako je naveo primjer majke koja je uspjela ostvariti svoja prava u Strasbourgu, u smislu da je dobila skraćeno radno vrijeme na radnom mjestu, iako ona sama nije osoba s invaliditetom, ali ima dijete s posebnim potrebama, kao i primjer oca koji je oslobođen plaćanja poreza na nekretninu u slučaju prelaska s trećeg kata u prizemlje, odnosno kupnje stana u prizemlju, iz razloga što također ima dijete s posebnim potrebama pa da mu se olakša život.

Predsjednik Udruge invalida rada Zagreba i psiholog Zlatko Bočkal govorio je o radu Udruge, njihovim ciljevima i načinu poboljšanja kvalitete življenja članova:

“Ono na što se mislimo usmjeriti kroz iduće razdoblje su dvije stvari. Jedna je da uz to što nastojimo zaštititi osobe s invaliditetom Grada Zagreba i članove Udruge invalida rada Zagreba, borimo se i za sve osobe s invaliditetom u Hrvatskoj, za njihov bolji položaj, da se uključe u svakodnevne aktivnosti. Moramo naglasiti da se i dalje rade stereotipi prema radno sposobnima. Naime, praksa govori sasvim suprotno, a to je da mnoge osobe s invaliditetom rade i više od zdravih osoba, što se vidi po rezultatima. Radimo na tome da se svijet poslodavaca promijeni, da shvate da su osobe s invaliditetom jednako vrijedne kao i zdrave osobe. Zato ovakve skupove održavamo da se čuje za nas.

Druga stvar je da omogućimo da svi članovi mogu izrealizirati svoje želje i izraziti ih. U Udruzi imamo oko 12-ak sekcija, programske grupe od stranih jezika do planinara, likovnu sekciju, kreativnu radionicu i druge. Što želimo postići na ovoj višoj razini? Želimo poboljšati uvjete u Udruzi, koja je najveća udruga za osobe s invaliditetom u Hrvatskoj, kako bi se određene aktivnosti omogućile svim članovima. Problem je u prostoru, iako imamo kvalificirane ljude za rad. Uz sve imamo i različite vrste kineziterapije, koje vode stručni treneri. Puno je interesa, a premalo prostora.

Što se tiče osiguravanja sredstava putem europskih fondova, moram reći da smo na samom početku što se toga tiče. Stoga trebamo pomoć od Saveza da se kvalitetno uključimo i dobijemo sredstva za još bolje funkcioniranje.

Kako imamo oko 9.000 članova, problem postoji i u komunikaciji. Neki koriste emailove, prate oglase na web stranici Udruge te oglasne ploče u samoj Udruzi. Po našim evidencijama, oni koji dolaze redovito u Udrugu i imaju emailove, ima ih negdje oko 2000. Zato smo počeli sa sms-ovima, za što je trebalo prilagoditi kapacitet uređaja. Imali smo pregovore s operaterima tako da je sretno za sada to završilo. Kako oko 90 posto građana ima mobitele, nastojat ćemo riješiti ovaj problem komunikacije sa svima putem sms-ova.

Također, planiramo uređivati stanje i putem upitnika. Želje članova su bitne. Važno nam je saznati zašto mnogi ne dolaze u Udrugu pa ćemo nastojati riješiti probleme.

Moram reći da imamo dobar program ljetovanja, kojim su zadovoljni brojni korisnici.

Sufinanciramo rekreativno-zdravstveni program, kako bi se članovima omogućilo usporavanje bolesti i da im omogućimo što kvalitetniji život. Sada imamo aktualne mobilne timove. Ovog časa bazira se na tome da čujemo poteškoće, da eventualno plate članarinu. Međutim, kako smo svjesni da to nije dovoljno, nastojat ćemo uvesti asistente radi pružanja drugih usluga, radi nečeg konkretnog, kao što je na primjer pomoć u čišćenju stanova. To se ne može preko noći riješiti, ali pokušat ćemo. Nadamo se da će se ekonomska situacija popraviti, da neće biti uvijek kao sada. Veliki dio aktivnosti obavljaju uz djelatnike stručne službe i volonteri. Ima ih oko 25 godišnje. Imamo ideje, primjerice za narodne plesove, ali nemamo kadrove, tako da mnoge stvari pokrivaju volonteri. Važno je da imamo dobre ljudske resurse. Potrebno je više natječaja.

Imamo nekoliko izložbi kroz godinu, gdje se vrednuju radovi naših članova i za to dobivaju određena priznanja.

Vezano za 50. obljetnicu, završni dio obilježavanja centralna proslava bit će u rujnu 2016. godine, kada ćemo se podružiti na razini cijele Hrvatske i oživjeti uspomene. Broj od 9.000 članova varira, jer ovisi o novcima i članarinama. Zamišljeno je da cijela ova godina bude u znaku obljetnice. Kod učlanjenja bitni su prigodni materijali. Na svim skupovima ne bi trebao proći skup da se ne čuje o osobama s invaliditetom, o njihovim pravima.

Veseli nas dobra suradnja s gradskim uredima u Zagrebu te s gradonačelnikom Milanom Bandićem, koji je izrazito socijalno osjetljiv prema posebno ugroženim osobama. Nadamo se da ćemo naići na podršku u našim daljnjim naporima kako bi poboljšali uvjete života osobama s invaliditetom.”

Knjižnica Staglišće je ogranak Knjižnice Tina Ujevića, koje spadaju u mrežu trešnjevačkih knjižnica, a čine ih osim Staglišća i Knežija, Voltino, Prečko i Ljubljanica. Na kraju predavanja izražena je nada u daljnju suradnju, budući da Knjižnica ima velike prostore koji mogu poslužiti za neke od aktivnosti i od Hrvatskog saveza udruga invalida rada i od Udruge invalida rada Zagreba, čiji članovi su došli na navedeno predavanje.

Klaudija Klanjčić

 

Povezane vijesti