"Pokušavamo promovirati hrvatski pristupačni turizam no teško se boriti protiv sustava", kaže Siniša Kekić

Siniša Kekić i Stipe Splivalo

Web stranicu TravAbled s popisom pristupačnih mjesta za osobe s invaliditetom, popraćenim komentarima korisnika servisa, pokrenuo je Stipe Splivalo poučen vlastitim iskustvom arhitektonskih prepreka u Hrvatskoj i svijetu koje su mu s obzirom na invaliditet onemogućavale kretanje. Ideja se razvila i 2014. godine Stipe i Siniša Kekić osnovali su tvrtku TravAbled, prvu putničku agenciju specijaliziranu za turizam osoba s invaliditetom, nastalu kao logičan slijed istoimenog prvog globalnog savjetnika za putnike s invaliditetom (travabled.com).

"Stipe je zapravo osnovao TravAbled po principu TripAdvisora, globalnog savjetnika za putovanja", kaže nam Siniša Kekić. TripAdvisor najpopularnija je stranica za pregled turističkih kapaciteta na svijetu, odnosno specijalizirani web-portal sa slikama destinacija i preporukama, na kojem gosti ostavljaju komentare o tome kako im se svidio boravak u pojedinom hotelu, obrok u restoranu, izlet u organizaciji agencije ili šoping u pojedinoj trgovini.

"Kad sam se priključio Stipi, okrenuli smo koncept da to bude zajednica poput Facebooka", nastavlja Siniša Kekić. "Na volonterskoj bazi pomaže nam i naš vrhunski programer Igor Buzatović iz Osijeka, koji nije osoba s invaliditetom. Cilj nam je da u budućnosti nađemo ozbiljnog investitora i postanemo one-stop-shop turističkih i drugih usluga, koji bi osobama s invaliditetom i njihovim pratiocima olakšao ne samo planiranje putovanja nego i nabavu odgovarajućih proizvoda potrebnih za neovisniji život. Čim nisi mentalno u potpunosti posvećen nekom cilju stvari krenu krivim smjerom, a naš je cilj da se isključivo posvetimo globalnom savjetniku te putničkoj agenciji kao njegovim sastavnim dijelom.

U Hrvatskoj je teško očekivati pomake ako se nešto ne dogodi na globalnoj razini i to je vidljivo na svakom koraku. Mnogo je tu tapšanja po ramenima, međutim nema konkretnih pomaka ako neke sastanke s nadležnim institucijama treba čekati i do pola godine, slati brojne dopise i nakon toga gledati kako se sve opet vraća na početnu točku odakle smo krenuli. Normalno da katkada gubimo volju i nemamo više energije baviti se time jer za to vrijeme možemo raditi i nešto drugo od čega ćemo živjeti", tumači Siniša.

Stipe radi vizualni, organizacijski i planski dio posla, pa nije čudo da je Siniša više razočaran jer radi na terenu s ljudima koji ga često obeshrabruju zaboravljajući na pristupačan turizam jer podsvjesno i dalje smatraju da oni osobama s invaliditetom čine uslugu.

Siniša Kekić sa zagrebačkim gradonačelnikom Milanom Bandićem

"S ljudima koji se bave pristupačnim turizmom lako se razumjeti i za par sekundi, ali teško je objasniti hotelijerima što znači potpuna pristupačnost ako samo stave ručku pored WC školjke i smatraju da je time sva pristupačnost riješena. Ako kupaonica ima vrata širine 60 cm, a ti imaš šira kolica, ne možeš joj ni pristupiti, a ako i uspiješ ući, ozidana kada sprječava bilo kakvu mobilnost i mogućnost tuširanja“, ističe Siniša

Iznenađujuće je da su i zemlje kojih se možda ne biste prvih sjetili kao odredišta pristupačnog turizma, poput Kenije, Maroka ili Cipra, već osigurale kvalitetnu i atraktivnu ponudu te imaju svoje predstavnike na međunarodnim konferencijama u Londonu, dok Hrvatska i dalje u tome kaska, unatoč svim njihovim nastojanjima. Ljudi u pravilu nisu zlonamjerni i ne žele obmanjivati potencijalne goste, no jednostavno nisu educirani i ne znaju što znači potpuna pristupačnost. Hrvatska može iskoristiti velike potencijale pristupačnog turizma, a za to čak nisu potrebne ni velike investicije. Primjerice, hoteli bi se vrlo lako s određenim ortopedskim pomagalima mogli smatrati pristupačnima ili barem djelomično pristupačnima.

"Pokušavamo promovirati hrvatski pristupačni turizam s naglaskom na receptivne usluge, ali to je u praksi vrlo teško ako nemaš konkurentnu ponudu", naglašava Siniša. "Postoje mjesta u Hrvatskoj koja su u potpunosti pristupačna, no naravno da ih treba osobno obići jer ne možete sa stopostotnom sigurnošću nuditi klijentu pristupačne usluge i sadržaje ako ih niste i sami provjerili., a za to treba imati vremena i financijskih sredstava. Brojni hoteli koje ne želim imenovati pružaju razne navodno pristupačne usluge koje nemaju nikakve veze s time.

Mi smo zasad napravili pakete za Zagreb i Split i ne usudimo se raditi, primjerice, pakete za Dubrovnik dok ne odemo i osobno obiđemo hotele i sve lokacije uključene u paket-aranžmane. Za ilustraciju je dovoljno spomenuti da u svojoj ponudi već nudimo 40-ak paket-aranžmana i 30-ak jednodnevnih izleta, od čega i desetak safarija za osobe s invaliditetom, a svega pet hrvatskih paket-aranžmana i tri izleta. Jasno je da kao privatnik sve moraš učiniti sam, no teško je kontinuirano se boriti sa sustavom."

Pozitivan su primjer kosine Slopey (www.slopey.org), čiju su proizvodnju započeli u suradnji s Kaznionicom u Lipovici-Popovači te uz podršku Turističke zajednice grada Zagreba realizirali postavljanje 21 Slopeyja na 17 objekata u Tkalčićevoj ulici.

"Gradonačelnik Milan Bandić izrazio je želju da se projekt nastavi, čime bi svaka osoba otežane pokretljivosti mogla ući u gotovo svaku trgovinu, kafić ili restoran u centru Zagreba. Jasno mi je da bi s gradonačelnikom Bandićem vrlo brzo to i ostvarili, no teško je doći do njega ako vas razne strukture uvijek vraćaju na početak", kaže Siniša. "Važno je shvatiti da takvim i sličnim projektima zapravo ništa ne darujemo osobama s invaliditetom, nego da promicanjem načela univerzalnog dizajna i razvojem projekata za opće dobro prije svega činimo nešto za sebe i svoje najdraže, jer ono što je pristupačno osobama s invaliditetom, pristupačno je svima i kao takvo zasigurno predstavlja dodanu društvenu vrijednost za sve nas", zaključuje Siniša.

Božica Ravlić

Objavljeno: 17.02.2016