Znanstvenici su naveli da različite komponente mediteranske prehrane, kao što su polifenoli, nitrati, omega-3 masne kiseline, povećan unos vlakana i smanjeno glikemijsko opterećenje, mogu pridonijeti boljem zdravlju srca

 

U novoj studiji, objavljenoj u časopisu Heart, znanstvenici su potvrdili da konzumiranje mediteranske prehrane može značajno smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti i smrti kod žena, za gotovo 25 posto.

Autorica istraživanja Anushriya Pant dolazi sa Sveučilišta u Sydneyu koje je osnovano 1850. godine te je najstarije sveučilište u Novom Južnom Walesu, saveznoj državi u Australiji.

Ovi nalazi, s obzirom na spol ispitanika i njihovih prehrambenih navika, su zapravo rijetki takve vrste i sugeriraju da će biti potrebno više istraživanja specifičnih upravo za spol, kako bi se potvrdila ovakva praksa za zdravlje srca, piše Knowridge Science Report.

Poznato je da su srčane bolesti vodeći uzrok smrti kod žena širom svijeta. Pojašnjeno je da je, iako je zdrava prehrana jedan od bitnijih aspekata prevencije, većina kliničkih ispitivanja uključivala malo žena, a trenutne smjernice o smanjenju rizika od srčanih bolesti ne razlikuju se baš ovisno o spolu. Stoga su znanstvenici, kako bi to ispravili, pregledali studije koje su proučavale utjecaj mediteranske prehrane na kardiovaskularno zdravlje žena i rizik od smrti.

Inače, mediteransku prehranu karakteriziraju cjelovite žitarice, povrće, voće, mahunarke, orašasti plodovi i ekstra djevičansko maslinovo ulje, uz umjerenu konzumaciju ribe i nisku do umjerenu konzumaciju vina, crvenog/prerađenog mesa, mliječnih proizvoda, životinjske masti i prerađene hrane.

Analiza je uključivala 16 studija provedenih u SAD-u i Europi u kojima je sudjelovalo 722.495 žena u dobi od 18 i više godina.

Rezultati su pokazali da je pridržavanje i konzumiranje mediteranske prehrane povezano s čak 24 posto manjim rizikom od srčanih bolesti i 23 posto manjim rizikom od smrti od bilo kojeg uzroka kod žena. Studija je pokazala da je rizik od koronarne bolesti srca bio 25 posto manji, a rizik od moždanog udara također je bio manji, iako ne u tolikom postotku. Znanstvenici su ipak objasnili da su sve analizirane studije bile opservacijske i oslanjale su se na upitnike o učestalosti hrane koje su ispitanici sami prijavili. Međutim, antioksidativni i crijevni mikrobiom mediteranske prehrane na upale i kardiovaskularne čimbenike rizika mogli bi objasniti uočene asocijacije.

Znanstvenici su naveli da različite komponente mediteranske prehrane, kao što su polifenoli, nitrati, omega-3 masne kiseline, povećan unos vlakana i smanjeno glikemijsko opterećenje, mogu pridonijeti boljem zdravlju srca te smanjenju rizika za srčana oboljenja. Međutim, mehanizmi koji objašnjavaju spolno specifičan učinak mediteranske prehrane na kardiovaskularne bolesti i smrt ipak ostaju dosta nejasni, objavljeno je na Morski.hr.

Naposljetku je konstatirano da će biti potrebno ipak više istraživanja specifičnih za spol kako bi se riješio taj jaz u znanju i ojačala saznanja o potrebi za preventivnim mjerama, poput mediteranske prehrane, kako bi se do kraja iskristalizirali čimbenici rizika od upale i srčanih bolesti.

 

Objavljeno: 17.03.2023