Održana panel rasprava 'Pregled stanja na tržištu rada i što donosi novi Zakon o radu?'
Početak 2023. godine donio nam je niz promjena kada je riječ o radnim pravima. Promjene i dopune Zakona o radu već su neko vrijeme goruća tema u javnom prostoru, a sada smo se konačno susreli sa svim dopunama koje su u većoj ili manjoj mjeri dotaknule sve zaposlenike
Od bolje regulacije rada nedjeljom, preko rada na izdvojenom mjestu i rada na daljinu, pa sve do fleksibilnije mogućnosti korištenja radne snage - nedvojbeno je da nam je novi Zakon o radu donio mnoge novitete. Kako na njih gleda tržište rada i što nas očekuje i godini ispred nas raspravljalo se u četvrtak, 19. siječnja, na panel raspravi pod nazivom 'Pregled stanja na tržištu rada i što donosi novi Zakon o radu?' u organizaciji portala MojPosao.
- Valja istaknuti kako smo u prošloj godini imali približno 120.000 nezaposlenih osoba u Hrvatskoj i u isto vrijeme 115.000 stranih radnika. Nezaposlenima koji žele raditi treba pomoći kroz prekvalifikacije ili dodatno školovanje, a ostalima kroz druge vidove socijalnog zbrinjavanja, a ne kroz HZZ. Sada je i prava prilika da se smanji i ozdravi javni sektor - kazao je Igor Žonja, direktor portala MojPosao.
Da je 2022. godina uistinu bila odlična, potvrđuju i podaci portala MojPosao na kojem je u prošloj godini objavljeno više od 84.000 oglasa za posao, što je 13 posto više u odnosu na prošlu godinu i čak 22 posto više u odnosu na pretpandemijsku 2019. godinu. Na te iste oglase pristiglo je gotovo 1,5 milijuna prijava, što je 8 posto više nego 2019. godine. No, kako navodi Žonja, prošla godina ponovno je pod svjetla reflektora stavila problem niskih plaća zbog koji ljudi sve češće napuštaju svoja radna mjesta.
- Na žalost, plaće su postale glavni razlog zbog kojeg posloprimci napuštaju postojeća radna mjesta, a uz sve veći rast broja stranih radnika čini se kako nas u ovoj godini čeka još puno izazova. Stranci nam dolaze iz sve udaljenijih destinacija, s različitim kulturama i religijama. Različitost je bogatstvo, ali samo ako znamo organizirati društvo u takvim okolnostima - dodao je Žonja.
Prema mišljenju dr.sc. Marine Tkalec, znanstvene suradnice na Ekonomskom Institutu Zagreb, demografska kretanja te sve veća integracija Hrvatske u Europsku uniju, mogle bi još više smanjiti ponudu rada na domaćem tržištu.
- S te strane očekuje se daljnji pritisak na nominalni rast plaća. Kratkoročno ne možemo očekivati značajniji priljev inozemne radne snage, pa vjerujem da će nesrazmjer između ponude i potražnje za radnom snage i dalje ostati značajan u 2023. godini. Što se potražnje za radom tiče, ona je i dalje na povijesno visokim razinama, ali uz zabilježeno hlađenje ekonomije (prvenstveno u industrijskoj proizvodnji i trgovini na malo, podaci dostupni do kraja studenog 2022.) za očekivati je da će se i ona početi hladiti negdje na proljeće. Intenzitet smanjenja potražnje za radom najviše će ovisiti o dubini i trajanju usporavanja gospodarstva koje će našu ekonomiju najvjerojatnije okrznuti u ovom ili sljedećem tromjesečju - istaknula je Tkalec.
S njom se slaže i Hrvoje Balen, predsjednik upravnog vijeća Algebre i predsjednik izvršnog odbora HUP ICT-a koji navodi kako se sve teže borimo sa zadržavanjem visokoobrazovanih i stručnih ljudi.
- HUP cijele prošle godine ukazuje na velike promjene na tržištu rada koje jako loše utječu na zadržavanje visoko obrazovanih i stručnih ljudi. Globalne kompanije sve agresivnije zapošljavaju ljude na daljinu kao ‘freelancere’, a država s predimenzioniranim poreznim poticajima za samostalno zapošljavanje stvara nelojalnu konkurenciju zapošljavanju temeljem ugovora o radu u domaćim firmama. Dodatno, u tim uvjetima ne stvaramo dovoljno brzo okruženje za internacionalizaciju te se na taj način nepravedno potiču firme koje uopće nisu registrirane u Hrvatskoj, a na štetu domaćih tvrtki koje uplaćuju pune poreze i socijalna davanja. Prijedlog rasterećenja rada i smanjenja neopravdano visokih poticaja, koji je HUP razložio ministrima financija te predsjedniku Vlade, morao bi hitno ući u konzultacije za rebalans proračuna, jer je situacija po pitanju visokoobrazovanih ljudi alarmantna. Iako odajemo Vladi veliko priznanje za ulazak u eurozonu i schengenski prostor, moramo primijetiti da bi ti benefiti bez poreznog rasterećenja rada i bez smanjenja neopravdano visokih državnih poticaja za pojedine skupine ‘freelancera', mogli predstavljati jako veliku štetu za tvrtke registrirane u Hrvatskoj - kazao je Balen.
Država je novim Zakonom o radu tržište rada približila novim trendovima koji nam sve brže dolaze iz zapadnih zemalja.
- Vlada ulaže sve napire kako bi stvorila što bolje i kvalitetnije tržište rada. Spriječili smo val otkaza, svim radno sposobnim osobama osigurali smo različite oblike dodatne edukacije i pretkvalifikacije kako bi postali što konkurentniji na ovom turbulentnom tržištu rada. Koristimo sve zakone, mjere i alate kako bi osigurali što bolje i kvalitetnije tržište rada - istaknuo je Ivan Vidiš, državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
Ispred nas je izazovna godina
Domaće tržište rada čeka izazovna godina, složili su se panelisti. Iako se nadaju najbolje, pa tako Tkalec naglašava kako bi u 2023. godini mogli očekivati nominalni rast plaće od nekih pet posto, svi i dalje strahuju od moguće recesije.
- Uz očekivano usporavanje gospodarstva koje će u nekim djelatnostima barem usporiti rast nominalnih plaća, ako ne i zaustaviti ga, na plaće će ipak najveći utjecaj imati inflacija. Iako su nominalne plaće značajno rasle prošle godine, realne plaće padaju još od kraja 2021. godine. U 2023. očekujem da će u prosjeku nominalne plaće i dalje rasti, vjerojatno za nekih 5 posto, ali da će njihov realni rast ostati negativan, u prosjeku za nekih -3 do -4 posto. Na ovaj scenarij najveći će utjecaj imati dijalog između radnika i poslodavaca te posredna uloga države. Naime, moguće je da zahtjevi za većim rastom plaća izazovu još veću inflaciju kroz ugrađivanje povećanih troškova rada u izlazne maloprodajne cijene. Takav scenarij bi ove brojeve značajno povećao i doveo do nestabilnosti cijena. S druge strane, moguć je i scenarij ozbiljnije recesije koji bi srušio i maloprodajne cijene i potražnju za radom što bi svakako ohladilo inflaciju, ali i rast plaća - naglasila je Tkalec.
S druge strane, Žonja se nada kako će nas i ove godine turistička sezona ponovno izvući.
- Prognoze rasta BDP u 2023. su sve skromnije (1% ili manje), iako se nedavno pričalo i o rastu od 3% ili 4%, a moguće je da nas čeka i recesija. Osobno se nadam kako će nas turizam opet izvući, iako recesija u Njemačkoj i nekim drugim europskim zemljama može imati jaki utjecaj na nas. Moramo biti svjesni i činjenice da smo mi primarno auto destinacija, a od početka godine i dio Schengena te eurozone što bi nam u nadolazećem razdoblju moglo pomoći- zaključio je Igor Žonja.
Objavljeno: 23.01.2023