HZMO u prvih 15 dana zaprimio 27.273 zahtjeva za isplatu dijela obiteljske mirovine
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) na samom početku godine bio je pod povećanim pritiskom građana zbog zakonskih izmjena kojima se omogućuje korištenje dijela obiteljske mirovine preminulog supružnika, a do sada je zaprimio 27.273 takvih zahtjeva
Podnošenje zahtjeva za isplatu dijela obiteljske mirovine nije vremenski ograničeno, no HZMO je u odgovoru za Hinu naveo kako je do 15. siječnja već zabilježio 27.273 zaprimljena zahtjeva.
Određen broj zahtjeva je već riješen, a duljina trajanja postupka, od predaje zahtjeva do donošenja rješenja, ovisi o tome jesu li svi podaci u predmetu kompletirani te o složenosti samog predmeta.
Da bi korisnik mogao ostvariti pravo na isplatu dijela obiteljske mirovine potrebno je da su mu priznata oba prava - i pravo na osobnu mirovinu i na obiteljsku mirovinu.
Postupak za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja pokreće se na zahtjev osiguranika, a u upravnom postupku utvrđuju se sve činjenice vezane uz uvjete o kojima ovisi stjecanje prava na starosnu mirovinu, odnosno obiteljsku mirovinu, stoga nije moguće točno predvidjeti duljinu trajanja, pojašnjavaju iz HZMO-a.
Dužih čekanja trenutačno nema
U HZMO-u su poduzete brojne aktivnosti kako bi korisnicima olakšali i ubrzali ostvarivanje prava vezano uz novi model obiteljskih mirovina, odnosno isplatu dijela obiteljske mirovine.
Tako je u svim područnim službama i uredima HZMO-a povećan broj šaltera na kojima se mogu predati zahtjevi pa dužih čekanja trenutačno nema.
Predviđa se da će se zaprimiti približno 155.000 zahtjeva za isplatu dijela obiteljske mirovine.
Također, prema projekcijama, HZMO očekuje da bi se za korisnike koji bi koristili isključivo obiteljsku mirovinu, prosječna mirovina povećala za oko 250 kuna, dok bi se za korisnike koji bi koristili osobnu mirovinu i dio obiteljske, mirovina u prosjeku povećala za oko 510 kuna.
Upitani trebaju li umirovljenici predati kakvu dodatnu dokumentaciju uz zahtjeve za isplatu dijela obiteljske mirovine, poput vjenčanog ili smrtnog lista, iz HZMO-a pojašnjavaju kako nakon smrti korisnika mirovine, a koji je umro u Hrvatskoj, HZMO obustavlja isplatu mirovine na temelju podataka preuzetih iz OIB servisa, odnosno Porezne uprave.
Vjenčani list potrebno je dostaviti kada je, u većini slučajeva, riječ o korisnicima starije životne dobi koji su vjenčani i/ili ako im je supružnik umro u jednoj od republika bivše SFRJ ili u inozemstvu jer u takvim slučajevima podaci o vjenčanju i smrti nisu upisani u matice Hrvatske.
Druga dokumentacija se ne prikuplja.
Hina
Objavljeno: 19.01.2023