Uz sve ostalo, zapošljavanje osoba s invaliditetom promovira socijalnu odgovornost, pokazujući da je tvrtka zainteresirana za šira društvena pitanja koja utječu na zajednicu i ljude koji u njoj žive

 

Harač, namet! Tako su neki hrvatski poslodavci svojedobno ocijenili zakonsku obvezu kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom.

Tim je zakonom, tek da podsjetimo, država željela poboljšati položaj osoba s invaliditetom na tržištu rada. Tražiti posao za brojne je osobe s invaliditetom zapravo bio najteži posao, ponajprije zbog predrasuda poslodavaca koji su invaliditet poistovjećivali s radnom nesposobnošću.

No, dočekali smo i to da bilježimo sve više kompanija koje u zapošljavanju osoba s invaliditetom vide prednost, a ne nametnutu obvezu.

Ako primjerice pitate čelnike korporacije Microsoft, jedne od najuspješnijih svjetskih kompanija, zašto u tolikom broju zapošljavaju osobe s invaliditetom, dobit ćete jednostavan odgovor - želimo poboljšati krajnji poslovni rezultat naše tvrtke.

Jer osobe s invaliditetom kroz život se moraju suočavati s izazovima koji ih vremenom jačaju, a kada im pružite šansu uglavnom ćete dobiti zaposlenika sa snažnim osjećajem lojalnosti. Nisu rijetke američke korporacije, u koje spada i Merck, koje tvrde kako su zaposlenici s invaliditetom povećali njihovu ukupnu dobit. Naprosto, zapošljavali su radnu snagu koja odražava njihovu potrošačku bazu, koju u velikoj mjeri čine upravo osobe s invaliditetom.

Uzmu li poslodavci u obzir činjenicu da samo u Europskoj uniji svaki peti stanovnik ima neki oblik tjelesnog ili mentalnog oštećenja, shvatit će da su osobe s invaliditetom golema tržišna sila. Potrošačka baza bez premca!

Drugi poticaj za zapošljavanje može biti i činjenica da radnici s invaliditetom posjeduju vještine i iskustva koja poslodavcima mogu ponuditi konkurentsku prednost. Na primjer, istraživanja pokazuju da mnoge odrasle osobe s autizmom posjeduju sposobnosti koje su veće od prosjeka u prepoznavanju uzoraka, pamćenju i matematici - vrlo traženim vještinama u području tehnologije i mnogim drugim sektorima. Studija koju je proveo Institute for Corporate Productivity otkrila je da su zaposlenici na spektru pridonijeli većoj produktivnosti, manjem izostanku s posla i povećanju broja kupaca.

Isto tako, osobe s invaliditetom teže traženju stabilnog i pouzdanog posla i stoga je vjerojatnije da će željeti što duže ostati na jednom radnom mjestu. I to će biti značajna ušteda za tvrtku jer poznato je da troškovi poslodavaca zbog velike fluktuacije zaposlenika na jednom radnom mjestu nisu bezazleni.

Još jedan razlog zašto zapošljavanje osoba s invaliditetom može biti dobro za krajnji rezultat tvrtke jest podizanje cjelokupne kulture poslovanja. Zapošljavanje osoba s invaliditetom promiče inkluzivno radno okruženje, a to može poboljšati percepciju tvrtke sa stajališta potrošača.

Osim toga, zapošljavanje osoba s invaliditetom promovira socijalnu odgovornost, pokazujući da je tvrtka zainteresirana za šira društvena pitanja koja utječu na zajednicu i ljude koji u njoj žive. A promicanje inkluzivnog radnog okruženja ne prestaje na zapošljavanju jer angažiranje radnika s invaliditetom pokazuje potrošačima s invaliditetom, kao i njihovim obiteljima i prijateljima, da su cijenjeni, što ih može navesti da bolje misle o tvrtki i potaknuti da postanu ili ostanu lojalni kupci.

Ako i dalje mislite da je kvotno zapošljavanje osoba s invaliditetom namet - harač! - vrijeme je da tvrtku pošaljete na remont. Nešto u vašoj poslovnoj filozofiji vonja na predrasude i zatucanost. A to nije dobro. Budete li imali sreće, remont tvrtke obavljat će i radnici s invaliditetom.

 

Objavljeno: 24.11.2022