Uvođenjem ovih zakona, iz perspektive korisnika i iz perspektive sustava, očekuju se značajna unapređenja, a izrađeni su u suradnji s organizacijama civilnog društva, akademskom zajednicom i udrugama

 

U petak, 28. siječnja 2022. u Hrvatskom saboru izglasani su Zakon o socijalnoj skrbi, Zakon o udomiteljstvu i pet komorskih zakona. Radi se o sedam zakona koji su dio reforme sustava socijalne skrbi, a uz koje su vezana i tri nacionalna plana koja je Vlada Republike Hrvatske usvojila na sjednicama tijekom prosinca. Za cijeli set zakona u 2022. godini izdvojit će se više od 500 milijuna kuna više nego u 2021.

Uvođenjem ovih zakona, iz perspektive korisnika i iz perspektive sustava, očekuju se značajna unapređenja, a izrađeni su u suradnji s organizacijama civilnog društva, akademskom zajednicom i udrugama.

Zakon o socijalnoj skrbi je temeljni propis kojim se uređuje djelatnost socijalne skrbi, korisnici, prava i usluge te postupci za njihovo ostvarivanje, način obavljanja djelatnosti i druga pitanja značajna za djelatnost socijalne skrbi. Zakonom se predviđa redefiniranje zajamčene minimalne naknade uz istovremeno povećanje s 800 na 1000 kuna, definira se i povećanje iznosa osobne invalidnine s 1500 na 1750 kuna te ukidanje cenzusa za ostvarivanje prava na osobnu invalidninu.

Također, redefinira se naknada za troškove stanovanja, povećava se iznos naknade za osobne potrebe korisnika, prava na uslugu smještaja ili organiziranog stanovanja. Ujedno se proširuje krug osoba kojima se može priznati pravo na status njegovatelja čime se potiče ostanak djeteta s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom u vlastitom domu i sprečava njihova institucionalizacija. Propisuju se i nove usluge kao što je sveobuhvatna procjena i planiranje, prethodna stručna procjena, socijalno mentorstvo i psihosocijalni tretman radi prevencije nasilničkog ponašanja.

Novim načinom ugovaranja socijalnih usluga pojednostavit će se postupak javnog poziva za podnošenje ponude i sklapanje ugovora te će se omogućiti jedinstven pristup mreži za pružanje usluga i standardizacija procesa i kvalitete usluga, jednakost i transparentnost u financiranju.

Zakonom je predviđeno i osnivanje tri javne ustanove. Osnivanje Hrvatskog zavoda za socijalni rad kao javne ustanove koja će poslove iz svoje djelatnosti obavljati u središnjem i područnim službama. Cilj osnivanja Obiteljskog centra kao samostalne ustanove je provedba aktivnosti i programa usmjerenih na preventivni i tretmanski razvoj aktivnosti za djecu mlade i obitelj. Također, osnovat će se Akademija socijalne skrbi kao javna ustanova u svrhu organiziranja i provođenja stručnog usavršavanja, stručnih i drugih radnika u sustavu socijalne skrbi. Osnovat će se i Povjerenstvo za odlučivanje o osnovanosti pritužbe kako bi se sustav socijalne skrbi otvorio korisnicima.

Ciljevi koje se želi postići Zakonom su strukturna i kvalitativna promjena centara za socijalnu skrb kroz osnivanje Hrvatskog zavoda za socijalni rad, zatim rasterećenje i umanjenje javnih ovlasti i jačanje stručnog rada kao i razvoj i odvajanje obiteljskih centara kao samostalnih ustanova te širenje i dostupnost usluga na razini lokalne zajednice.

Na prijedlog Zakona o socijalnoj skrbi prihvaćeni su i amandmani kojima je definirano produljujenje vremena mirovanja prava na osobnu invalidninu ili doplatak za pomoć i njegu s dva na šest mjeseci ako korisnik, primjerice, boravi u inozemstvu, te amandman kojim se otklanjanju preklapanja uvjeta za priznavanje različitih prava u sustavu socijalne skrbi.

Također, predloženo je i da se osobama s invaliditetom omogući da same odaberu njegovatelja, te da se na osobe kojima je priznato pravo na osobnu invalidninu primjene odredbe novog, povoljnijeg zakona, bez preispitivanja prava.

Prihvaćen je i amandman kojim se predlaže povećanje novčane kazne za nezakonito pružanje usluga te nezakonito sklapanje ugovora na 100.000 do 200.000 kuna, kao i smanjenje novčane kazne za nepropisno vođenje evidencije i dokumentacije na najviše 30.000 kuna.

Zakonom o udomiteljstvu redefinira se posebni uvjeti za obavljanje specijaliziranog udomiteljstva za djecu na način da se omogući obavljanje specijaliziranog udomiteljstva udomiteljima koji već obavljaju udomiteljstvo i imaju trogodišnje iskustvo u pružanju usluga smještaja djetetu ili mlađoj punoljetnoj osobi.

Zakonom će se uz fleksibilizaciju uvjeta i povećanje naknada, povećati broj udomitelja, osigurati određen broj specijaliziranih udomitelja za djecu te postići regionalnu ravnomjernost udomiteljstva, poboljšati kvalitetu skrbi u udomiteljskim obiteljima kao i povećati broj djece u udomiteljskim obiteljima što ide u svrhu sprječavanja institucionalizacije.

Preostalih pet zakona koji se odnose na reguliranje profesije u sustavu socijalne skrbi baziraju se na profesijama socijalnih radnika, psihologa, socijalnih pedagoga, edukacijskih rehabilitatora, psihoterapeuta i savjetodavnih terapeuta. Zakonima se želi postići usklađivanje Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija s drugim propisima kojima se uređuju regulirane profesije, ali i postići kvalitetniji i ažurniji rad Komora u samom razvoju profesije.

Također, na sjednici Sabora izglasan je i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu rada.

 

Izvor: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike

Objavljeno: 01.02.2022