ANKA SLONJŠAK Zaštita žena i djevojčica s invaliditetom od nasilja

Postoji izrazito visoka tamna brojka zbog stereotipnog tradicionalnog načina razmišljanja o rodu i invaliditetu što dovodi do višestruke diskriminacije žena s invaliditetom, navodi uz ostalo pravobraniteljica za osobe s invaliditetom

Anka Slonjšak

 

U organizaciji povjerenika Vlade za osobe s invaliditetom Savezne Republike Njemačke, a u okviru predsjedavanja Njemačke Vijećem Europske unije, održana je online konferencija European Inclusion Summit 2020. na kojoj su sudjelovali predstavnici tijela (povjerenstva, komisije) i pravobranitelji za osobe s invaliditetom članica Europske unije.

Na sastanku visoke razine pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak pozvana je održati izlaganje na temu 'Zaštita žena i djevojčica s invaliditetom od nasilja'.

U svom izlaganju pravobraniteljica Slonjšak je naglasila sljedeće:
- Žene s invaliditetom su posebno ugrožena skupina slabo vidljiva u javnoj sferi. Često ih se marginalizira, izrabljuje i općenito doživljava kao nemoćne. Još je teža situacija žena koje su slijepe, gluhe, gluhoslijepe ili imaju intelektualne i psihosocijalne teškoće.

Zbog otežanog pristupa komunikacijama, transportu i općim informacijama, uskraćen im je ili ograničen pristup raznim profesionalnim, ekonomskim, socijalnim i političkim mogućnostima, što dovodi do socijalne izoliranosti i izloženosti nasilju.

Kroz deset godina rada institucije pravobranitelja uočili smo da se izrazito mali broj žena s invaliditetom odlučuje prijaviti nasilje. Najčešće se radi o pritužbama žena sa senzoričkim oštećenjem ali bilježimo i porast prijava žena s intelektualnim i psihosocijalnim teškoćama. Zbog neprijavljivanja ni službeni statistički podaci koji se vode kod pojedinih institucija ne daju stvarni prikaz stanja.

Postoji izrazito visoka tamna brojka zbog stereotipnog tradicionalnog načina razmišljanja o rodu i invaliditetu što dovodi do višestruke diskriminacije žena s invaliditetom. Zbog takvih stavova žena s invaliditetom 'tolerira' ili ne prepoznaje nasilničko ponašanje ili smatra kako i zaslužuje takvo ponašanje ili za počinitelja nalazi isprike. Jedan od razloga neprijavljivanja je činjenica da je značaj broj žena financijski ovisan o nasilniku ili o brizi i njezi.
Ostali razlozi neprijavljivanja nasilja su izostanak cjelovitog sustava zaštite, neinformiranost te neprepoznavanje neželjenih oblika ponašanja kao nasilja. Tu je i izrazito nepovjerenje žena s invaliditetom, žrtava nasilja, prema sustavu i strah da se njihove prijave neće ozbiljno razmatrati te da se zbog invaliditeta neće vjerovati njihovih iskazima. Ako i odluče prijaviti nasilje, u sustavu zaštite nedostaju pristupačna skloništa, nije osigurana asistencija osobito za osobe s većom razinom potrebne podrške, izostaju različiti oblici podrške usmjereni na osamostaljivanje žena s invaliditetom.
Razmatrajući razdoblje prije pandemije covid-19 i tijekom uočavamo da dolazi do veće mogućnost vršenja nasilja zbog zatvorenosti, izoliranosti, nedostatka socijalne mreže…

S obzirom na navedeno ističemo kako je potrebno senzibilizirati javnost o potrebama i specifičnostima žena s invaliditetom posebno stručnjake i medicinsko osoblje te osnažiti žene s invaliditetom da se zalažu za svoja prava. Potrebno je procijeniti potrebe za pružanjem podrške ženama s invaliditetom te im osigurati zaštitu i sigurnost kroz dostupnost usluga i alternativne oblike smještaja.
Veliku ulogu ima država odnosno institucije da kroz zakonodavni okvir i njegovu primjenu osigura sigurnost i suzbijanje svih oblika nasilja, a civilno društvo i nezavisne institucije za ljudska prava da potiču pozitivne promjene i promjene paradigme kod vlasti, a sve u skladu s odredbama KPOSI po načelu 'Ništa o nama bez nas'.

S obzirom na to kako trenutno rasprave na razini Europske unije uključuju i raspravu o novoj Europskoj strategiji za osobe s invaliditetom od 2020. do 2030. te se očekuju razmjene ideja i rasprava o sadržajima snažne buduće strategije koja bi se trebala temeljiti na UN Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom, kao i Programu za održivi razvoj do 2030., upravo je ova Konferencija bila prilika za sve navedeno. Na kraju Konferencije usvojena je zajednička Deklaracija o budućoj Europskoj strategiji za osobe s invaliditetom pod motom 'Gradimo zajedno inkluzivnu Europu'.

Više o navedenom događanju možete pogledati na mrežnoj stranici
www.european-inclusion-summit.eu/Webs/EIS/EN/start/homepage-node.html.

Božica Ravlić

 

Autorica: Božica Ravlić

 

 

Povezane vijesti