"Stručno osposobljavanje je kratkoročno rješenje Ministarstva za problem nezaposlenosti, jer nakon godinu dana svi smo opet na početku priče, to jest na burzi", ističe Petar Horvat

Nakon što je završio stručni studij na Međimurskom veleučilištu u Čakovcu, Petar Horvat počeo je tražiti posao. Bezuspješno. Prijavio se potom za stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa u Turističkoj zajednici Grada Preloga. Stažira osam mjeseci za 1600 kuna mjesečno.
- Iskustva su pozitivna. Često se održavaju manifestacije u kojima sudjeluje Turistička zajednica, a ja sam uglavnom zadužen za organizaciju događaja. Pomažem i u Domu kulture. Nadam se da će mi stažiranje dobro doći kod traženja stalnog zaposlenja - ističe Horvat. I to je dobra strana mjere zapošljavnja Ministarstva rada i socijalnog sustava i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u koju se dosad uključilo više od 11.000 mladih koji godinu na račun države dana stažiraju za 1600 kuna mjesečno. Mjera ima i loše strane, o kojima mladi otvoreno govore.
- Novčana naknada je stvarno mizerna. Drugo, putni troškovi kasne po dva mjeseca, a najžalosnije je to što gotovo više nitko, otkada je uvedeno to stručno usavršavanje, ne traži radnike za stalan posao - upozorava Horvat. Tek mali broj stažista ostane raditi tamo gdje se osposobljavao. Igor Slaviček, koji je završio Pravni fakultet, pri kraju je sa stažiranjem.
- Stručno osposobljavanje je kratkoročno rješenje Ministarstva za problem nezaposlenosti, jer nakon godinu dana svi smo opet na početku priče, to jest na burzi - ističe. Uključenje u mjeru bilo mu je, dodaje, najlakši, ali i jedini način da dođe do bilo kakvog zaposlenja. Ljuti ga, kao i mnoge druge na stručnom osposobljavanju, to što HZZ kasni s isplatom putnih troškova.

VLM

Foto: PIXSELL

Objavljeno: 30.09.2013