Dijagnosticiranje cerebralne paralize prije prve godine života djeteta je otežano, a magnetska rezonanca i kompjutorska tomografija uvelike olakšava postavljanje dijagnoze cerebralne paralize

 

Danas je u Hrvatskoj više od 13.500 osoba s dijagnozom cerebralne paralize, od toga oko 2.000 djece.

Cerebralna paraliza je neprogresivni poremećaj motorike zbog perinatalnog ili postnatalnog oštećenja mozga. Manifestira se motoričkom disfunkcijom, a stupanj fizičkog invaliditeta varira. Najveći rizik za razvoj stanja kojeg nazivamo cerebralna paraliza imaju djeca koja su rođena prerano, s malom porođajnom težinom ili s urođenom malformacijom mozga. Često prerani porod, zbog kojeg nezreli mozak djeteta izložen mehaničkim i biokemijskim pritiscima dovodi do odumiranja određenog broja moždanih stanica i kasnije usporenog razvitka mozga. Svako peto na tisuću prerano rođene djece ima rizik od cerebralne paralize, a češća je kod 'in vitro' oplodnje.

Dijagnosticiranje cerebralne paralize prije prve godine života djeteta je otežano, a magnetska rezonanca i kompjutorska tomografija uvelike olakšava postavljanje dijagnoze cerebralne paralize.

- Cerebralnu paralizu možemo klasificirati prema tipu poteškoća kretanja na spastičku i atetoidnu, a prema dijelu tijela zahvaćenog teškoćama kretanja na hemiplegiju, diplegiju i kvadriplegiju. U kombinaciji s navedenim klasifikacijama javlja se u dijagnosticiranju i ocjena težine poremećaja od blagog, umjerenog do teškog - kaže doktorica Maja Roje-Novak iz Privatne neurološke ordinacije i centra AKUMED.

Ponekad djeca imaju grčeve i poteškoće u održavanju ravnoteže tijekom hodanja. Drugi problemi u djece s cerebralnom paralizom su problemi s inteligencijom, napadaji, problemi s prehranom (nemogućnost gutanja i žvakanja), poteškoća u govoru i problemi sa zubima.

- U kombinaciji s navedenim klasifikacijama javlja se u dijagnosticiranju i ocjena težine poremećaja od blagog, umjerenog do teškog. Radi se o sobama a invaliditetom, a stanje zahtjeva cjeloživotno vježbanje. Danas imamo nove metode kod kojih se primjenjuju jače doze vitamina koje ubrzavaju  usporen razvoj mozga, a temelje se na novim spoznajama da je mozak plastičan te da intenzivno vježbanje i primjena vitamina može korigirati invaliditet. Motivacija je vrlo bitan faktor kod rehabilitacije jer se tijelo otežano pokreće pa je iznimno važan voljni moment kod rehabilitacije - zaključuje neurologinja Roje-Novak.

Anita Blažinović

Objavljeno: 03.01.2020