DOBRA VIJEST Postoji mogućnost obnavljanja neuroloških funkcija kod paraplegičara

Trojica paraplegičara koji su prije mnogo godina pretrpjeli teške ozljede vratne kralježnice sada mogu hodati uz pomoć štaka ili hodalice zahvaljujući novim metodama rehabilitacije

 

Troje paraplegičara prohodalo je zahvaljujući stimulaciji leđne moždine pomoću precizno usmjerenih električnih impulsa koji se prenose putem bežičnih implantata. Rezultati kliničke studije koju je zajednički provelo dvoje švicarskih znanstvenika, Grégoire Courtine (EPFL i CHUV/Unil) i Jocelyne Bloch (CHUV/Unil), a koji su objavljeni u znanstvenim časopisima Nature i Nature Neuroscience, pokazali su da su nakon nekoliko mjeseci vježbanja pacijenti uspjeli ponovno uspostaviti kontrolu nad paraliziranim mišićima čak i bez električne stimulacije.

Trojica paraplegičara koji su prije mnogo godina pretrpjeli teške ozljede vratne kralježnice sada mogu hodati uz pomoć štaka ili hodalice zahvaljujući novim metodama rehabilitacije koje uključuju ciljanu stimulaciju leđne moždine pomoću električnih impulsa i vježbe s upotrebom pomagala za rasterećenje tjelesne mase.

Rezultat najnovije kliničke studije pod imenom STIMO (skraćeno od STImulation Movement Overground) nova je metoda terapijskoga liječenja kojoj je cilj pospješiti oporavak od ozljeda leđne moždine. Svi pacijenti koji su sudjelovali u ovoj kliničkoj studiji ponovno su uspjeli svojom voljom uspostaviti kontrolu nad mišićima u nogama koji su bili paralizirani dugi niz godina. Za razliku od dviju nezavisnih studija koje se temelje na sličnom konceptu, a čiji su rezultati nedavno objavljeni u SAD-u, pacijenti koji su sudjelovali u ovoj studiji uspjeli su zadržati neurološku funkciju i kad više nisu dobivali stimulaciju pomoću električnih impulsa. Rezultati kliničke studije STIMO koju su zajednički proveli Institut za tehnologiju (EPFL) i Sveučilišna bolnica u Lausanni (CHUV) objavljeni su 1. studenoga 2018. u znanstvenim časopisima Nature i Nature Neuroscience.

- Naši se zaključci temelje na dubljem razumijevanju osnovnih mehanizama, a stekli smo ga zahvaljujući dugogodišnjim istraživanjima koja su se provodila na životinjama. Zahvaljujući tome smo uspjeli u realnom vremenu oponašati komunikaciju kojom mozak prirodnim putem šalje impulse kroz leđnu moždinu - objašnjava Grégoire Courtine, neuroznanstvenik s Instituta za tehnologiju u Lausanni.

- Svi su pacijenti u roku od tjedan dana mogli hodati koristeći se pomagalima za rasterećenje tjelesne mase. Odmah mi je bilo jasno da smo na dobrom putu - dodaje neurokirurginja iz Sveučilišne bolnice u Lausanni Jocelyne Bloch, koja je pacijentima kirurškim putem ugradila implantate.

- Vrijeme i mjesto na koje se usmjeravaju električni impulsi od ključne su važnosti da bi pacijent svojom voljom napravio pokret. Osim toga, upravo podudaranje vremenskih i lokacijskih parametara potiče stvaranje novih živčanih veza - naglašava Courtine.

- Ciljana stimulacija mora biti precizna kao švicarski sat. Naša se metoda sastoji u tome da se pacijentima uzduž leđne moždine ugrađuju elektrode koje nam omogućuju da ciljano stimuliramo pojedine grupe mišića u nogama - objašnjava Bloch.

- Pacijentima je najveći izazov bio naučiti kako uskladiti namjeru da se pokrenu donji udovi koja dolazi iz mozga s usmjerenim električnim podražajem. Taj su izazov, međutim, brzo savladali. Sva su trojica sudionika ove znanstvene studije moga hodati uz pomoć pomagala za rasterećenje tjelesne mase nakon svega tjedan dana kalibriranja sustava, a u pet mjeseci vježbanja svjesna se kontrola nad mišićima drastično povećala -objašnjava Courtine.

Nove metode rehabilitacije koje se temelje na ovom obliku strogo usmjerene neurotehnologije dovode do poboljšanja neurološke funkcije jer sudionicima omogućuju da u laboratoriju aktivno vježbaju hodanje po tlu kroz duže vremensko razdoblje za razliku od pasivnog vježbanja poput, primjerice, koračanja uz pomoć egzoskeleta.

Trojica su sudionika tijekom svake terapije mogli prehodati više od jednog kilometra ni za što se ne pridržavajući rukama, već samo uz pomoć usmjerene električne stimulacije i inteligentnih pomagala za rasterećenje tjelesne mase. Važno je spomenuti i da prilikom vježbanja nije dolazilo do zamora mišića pa kvaliteta koraka nije opadala. Duže i intenzivnije vježbanje pokazalo se ključnim pokretačem funkcije neuroplastičnosti, odnosno sposobnosti živčanog sustava za reorganizaciju živčanih vlakana. Rezultat su poboljšane motoričke funkcije čak i bez električne stimulacije.

Kod ranijih se kliničkih studija u kojima je pristup bio u većoj mjeri empirijski, poput neprekidne električne stimulacije, pokazalo da su neki paraplegičari mogli napraviti nekoliko koraka pomoću različitih pomagala i električne stimulacije, ali mogli su prijeći tek kraće udaljenosti i to samo dok su dobivali električne podražaje.

Čim bi podražaji prestali, pacijenti bi se trenutno vratili u stanje u kojemu su bili, odnosno, bili su jednako paralizirani i nisu mogli ponovno pokrenuti donje udove.

Startup pod nazivom GTC medical, koji su zajednički osnovali Courtine i Bloch, na temelju ovih će rezultata razvijati specifičnu neurotehnologiju, a cilj im je ovu metodu rehabilitacije uvesti u bolnice i klinike širom svijeta.

- Stvaramo neurotehnologiju nove generacije i testirat ćemo je u ranim fazama oporavka neposredno nakon ozljede kad je potencijal za oporavak velik, a neuromišićni sustav još nije doživio atrofiju nakon koje slijedi kronična paraliza. Cilj nam je stvoriti svima dostupan oblik terapijskog liječenja - dodaje Courtine.

Kliničku studiju STIMO od prvog je dana podržala međunarodna neprofitna zaklada Wings for Life, koja se bavi istraživanjima leđne moždine. Uspješnost ove studije samo je jedan od dijamanata u kruni uspješnog i važnog posla kojim se ova zaklada bavi. Sva sredstva prikupljena globalnom utrkom Wings for Life World Run tijekom proteklih pet godina tako su se oplemenila na najbolji mogući način, ali ovo je tek početak jer utrka i zaklada sa svojim radom neće prestati dok ozljede leđne moždine ne postanu izlječive jednom zauvijek.

Anita Blažinović