Novo istraživanje: Pronađen biomarker za autizam

Umjesto razmatranja jednog određenog gena ili jednog biomarkera, istraživači su prikupljali velike količine podataka da bi imali širi pogled i lakše pronašli statistički značajne uzorke

 

Znanstvenici kažu da sa gotovo savršenom točnošću mogu iz uzorka krvi predvidjeti hoće li dijete imati autizam.

Kako prenosi Disability Scoop, koristeći algoritam za procjenu metabolita u krvi, znanstvenici su uspjeli identificirati uzorke koji su došli od djece s autizmom u 97,6 posto slučajeva.

Nalazi objavljeni u časopisu PLOS Computational Biology otvaraju vrata mogućnosti pronalaska biomarkera za autizam.

„Metoda prikazana u ovom radu je jedina takve vrste koja može klasificirati pojedinca kao autista ili kao neurotipičnu osobu”, rekao je glavni autor studije, Juergen Hahn, iz Rensselaer Polytechnic Instituta u Troyu u New Yorku. „Mi nismo svjesni ni jedne druge metode koja koristi bilo koju vrstu biomarkera koji može ovo učiniti, a kamoli sa stupnjem točnosti koji vidimo u našem radu.”

Istraživanje je provedeno na uzorcima krvi prikupljenima od 83 djece s autizmom i 76 neurotipične djece u dobi od 3 do 10 godina u dječjoj bolnici u Arkansasu. Umjesto razmatranja jednog određenog gena ili jednog biomarkera, istraživači su prikupljali velike količine podataka da bi imali širi pogled i lakše pronašli statistički značajne uzorke.

 „Umjesto da gledamo pojedine metabolite, istražili smo uzorke nekoliko metabolita i otkrili značajne razlike između metabolita djece s poremećajima iz autističnog spektra i one koja su neurotipična. Ove razlike omogućuju nam da kategoriziramo ima li neka osoba poremećaj iz spektra“, kaže Hahn. „Mjerenjem 24 metabolita iz uzorka krvi, ovaj algoritam može reći ima li pojedinac ili nema poremećaj iz autističnog spektra, pa čak u određenoj mjeri i na kojem se dijelu spektra nalazi.”

Hahn je rekao da će pokušati replicirati rezultate, ali je istaknuo da bi otkriće moglo ukazati na nove načine kako dijagnosticirati autizam ili potencijalne tretmane ovog poremećaja.

 

Piše: Damir Fatušić