Joga smijeha: Terapeutsko djelovanje viceva o Muji i Hasi

Važno je samo smijati se, makar i na silu, jer smijeh izaziva lučenje hormona sreće serotonina, stimulira obje strane mozga i povećava njihovu učinkovitost primanja i obrade informacija

I estradna zvijezda u Hrvata Danijela Martinović zna kako održavati zavidnu tjelesnu i umnu kondiciju a pritom se dobro zabavljati. Odgovor se može sažeti u dvbije riječi - joga smijeha!

Važno je samo smijati se, makar i na silu, jer koristi smijeha su višestruke. Smijeh izaziva lučenje hormona sreće serotonina koji podiže raspoloženje i endorfina koji smanjuje fizičku bol. Smijeh stimulira obje strane mozga i povećava njihovu učinkovitost primanja i obrade informacija. Smijeh jača naš imunološki sustav, smanjuje razinu hormona stresa u krvi, odlična je fizička aktivnost i vježba za brojneDANIJELA MARTINOVIĆ mišićne skupine – pomoćni dišni i mišići lica, trbušni mišići, međurebreni, povremeno mišići ruku, nogu i leđa.  Djeluje na probavu i apsorpciju hranjivih tvari iz hrane. U nekoliko minuta smijeha trošimo istu količinu energije kao za 15-minutne vožnje sobnog bicikla. 

Fiziološke i biokemijske promjene

Madan Kataria, indijski doktor koji je 1995. u Mumbaiu osnovao "Klub smijeha“ sa nadom da će smijehom na jednostavan i besplatan način pomoći svojim prijateljima, pacijentima i svima koji žele biti članovi kluba. Počeo je sa terapijom smijehom u parku ispred svoje kuće, grupa ljudi koji su željeli sudjelovati stala bi u krug, jedna osoba pričala bi viceve. Već nakon dva tjedna ponestalo im je dobrih viceva i grupa se raspala. indijci očito nisu čuli za viceve o Muji i Hasi, inače bi ih mogli pričati vječno.
Dr. Kataria nastavio je s istraživanjem smijeha i njegovog terapeutskog djelovanja. Najznačajnije otkriće bilo mu je da je znanstveno dokazano kako tijelo ne razlikuje prirodan i namješten (umjetan) smijeh, te reagira na obe vrste smijeha identičnim pozitivnim fiziološkim i biokemijskim promjenama. Tako se rodila joga smijeha – hasya yoga u kojoj se skladno kombiniraju vježbe smijeha, lagano istezanje, pokret i igra s vježbama disanja i opuštanja preuzetim iz drevne joge.

Provociranje dječje razigranosti

Kako bi koristili znanstveno dokazane učinke smijeha, trebamo se smijati 15 do 20 minuta dnevno, srdačno i glasno. Prirodan smijeh u svakodnevnom životu uvjetovan je humorom, pa se najčešće smijemo tek nekoliko sekundi odjednom što je premalo.

"U jogi smijeha ne smijemo se jer smo sretni, nego smo sretni što se smijemo“ Madan Kataria

Jogu smijeha vodi učitelj ili voditelj koji kontrolira grupu, daje instrukcije za različite vježbe disanja, istezanja i tehnika koje stimuliraju smijeh, pri tome se ne koriste  stimulativna sredstva ( vicevi, škakljanje). Sat relaksacije joge smijehom počinje sa 20 do 30 minuta vježbama zagrijavanja, a slijede različite vježbe smijeha koje koriste smijeh (brza kontrakcija dijafragme) kao oblik vježbe koja nam omogućava da napunimo pluća, krvotok i cijelo tijelo svježim kisikom. Tijekom vježbi sudionici se potiču na dječju razigranost i vidni kontakt koji može dovesti do prirodnog  smijeha i završava meditacijom smijeha,  kada se mirno sjedi u krugu otvorenih očiju i rade vježbe disanja i  vježbe prizemljenja ( grounding). Povezivanje s autentičnim smijehom poželjan je, ali ne i primarni cilj.

Unutrašnji mir i osjećaj zadovoljstva

Kod relaksacije smijehom angažirana je rjeđe korištena desna, intuitivna, kreativna, apstraktna i holistička polutka mozga. Lijeva polutka koja je preuzela na sebe analitičnost, objektivnost, racionalnost, znanost koristi se češće, time stvara umnu preopterećenost i stres. Joga smijeh balansira moždane polutke i pomaže stvaranju psihofizičke harmonije.
Joga smijehom odgovara svim ljudima, bez obzira na njihove kognitivne, senzorne ili motoričke sposobnosti, a možemo je prakticirati i individualno.
Najznačajnija dobit joge smijeha je povećanje količine kisika u organizmu, jači imunološki sustav, pomaže eliminaciji boli, snižava krvni tlak, relaksira napetost mišića, oslobađa nas stresa, može ublažiti anksioznost i depresiju, bolja socijalizacija, razvija kreativnost i spontanost, unutrašnji mir i osjećaj zadovoljstva.

B.Ravlić

Foto: Daniel Kasap/PIXSELL