"Mi zaista možemo zaposliti sve osobe s invaliditetom na otvorenom tržištu rada ili kroz zaštitne radionice. Naravno, osim onih osoba koje nisu za tržište rada i o kojima će se trajno skrbiti država", kaže uz ostalo ministrica rada i mirovinskog sustava

 

Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom stvoreni su preduvjeti za njihovo uključivanje na tržište rada, no planirate li dodatne mjere kako bi ovaj zakon u potpunosti zaživio?

- Zakon je u ovom trenutku dao pozitivne efekte te treba ustrajati na njemu, a poslodavce upoznati sa svim mogućnostima koje im osobe s invaliditetom mogu pružati na tržištu rada. Mislim da postoje predrasude, strah i nepoznavanje, no s dobrom komunikacijom, edukacijom te osobnom prilagodbom svih sudionika doći ćemo do najboljih rješenja. Imamo rezultate, ali svjesni smo činjenice da je pred nama još uvijek velik posao.

U posljednjih deset godina u Republici Hrvatskoj bilježimo stalni rast broja zaposlenih osoba s invaliditetom, a taj rast je osobito vidljiv u 2015. nakon primjene novog Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom. Ako se taj trend nastavi mislim da će ovaj model biti zadovoljavajući, jer mi zaista možemo zaposliti sve osobe s invaliditetom na otvorenom tržištu rada ili kroz zaštitne radionice. Naravno, osim onih osoba koje nisu za tržište rada i o kojima će se trajno skrbiti država.

Koliko se kroz Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava može djelovati u uklanjanju zapreka pri zapošljavanju osoba s invaliditetom?

- Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava u suradnji s javnim ustanovama iz svoje nadležnosti poduzima niz mjera i aktivnosti s ciljem bolje i učinkovitije integracije osoba s invaliditetom na tržište rada. Osim zakonskih promjena, tome su svakako doprinijele različite vrste olakšica i poticaja koji se mogu ostvariti u slučaju zapošljavanja osoba s invaliditetom.

Poticaji koje osigurava Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (ZOSI) obuhvaćaju subvenciju plaće osobe s invaliditetom, sufinanciranje troškova prilagodbe radnog mjesta i uvjeta rada, zatim sufinanciranje troškova obrazovanja, sufinanciranje troškova stručne podrške, kao i sufinanciranje kamata na kreditna sredstva namijenjena nabavi strojeva, opreme, alata ili pribora potrebnog za zapošljavanje osobe s invaliditetom.

Osim ovih poticaja, ZOSI osigurava i nagradu za one poslodavce koji nisu obveznici kvotnog zapošljavanja, a unatoč tome zaposle osobe s invaliditetom, kao i za poslodavce koji zapošljavaju više osoba s invaliditetom od propisane kvote. Također, poslodavcima su na raspolaganju i posebna sredstva za inovativne programe zapošljavanja osoba s invaliditetom, te sredstava za otvaranje novih radnih mjesta i održavanje zaposlenosti u integrativnim i zaštitnim radionicama koja se dodjeljuju putem javnog natječaja koji raspisuje ZOSI (www.zosi.hr).

Povećanju broja zaposlenih osoba s invaliditetom svakako doprinose i mjere aktivne politike zapošljavanja u nadležnosti Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ). Kroz poseban paket mjera namijenjen osobama s invaliditetom omogućava im se dodatno obrazovanje i osposobljavanje, samozapošljavanje i sufinancirano zapošljavanje (www.hzz.hr).

Vaš stav o poslodavcima koji radije plaćaju naknadu za nezapošljavanje osoba s invaliditetom, te time onemogućavaju njihov pristup radu?

- Tu je prisutno upravo nepoznavanje poslodavaca sa sposobnostima osoba s invaliditetom. U Hrvatskom zavodu za zapošljavanje rade specijalizirani savjetnici za zapošljavanje osoba s invaliditetom koji dobro poznaju sposobnosti korisnika i potrebe poslodavaca. U tom segmentu ministarstvo vodi proaktivnu politiku. To uključuje individualno upoznavanje poslodavaca s osobom. Mi možemo pomoći i tijekom prilagodbe poslodavaca tako da se priviknu, upoznaju i vide sve sposobnosti osoba s invaliditetom na tržištu rada. Sigurna sam da se za svakog od nas može naći radno mjesto. Ne samo za osobe s invaliditetom, već za sve teže zapošljive skupine.

Provodite li aktivnosti kojima upoznajete potencijalne poslodavce sa sposobnostima teže zapošljivih skupina, te mjere kojima nastojite i njih uključiti na tržište rada?

- Primaran je strah i nepoznavanje kako poslodavaca, tako i teže zapošljivih skupina. Mislim da smo svi jednaki kad maknemo prepreke. Mi moramo sredstva iz Europskog socijalnog fonda i drugih fondova EU implementirati u našu zajednicu za dobrobit svih nas, jer je šteta da ostanu neiskorištena. Treba napraviti dobre projekte. Ministarstvo ne samo da stvara nove projekte već ih i provodimo. Uspješni smo u povlačenju sredstva iz EU, trudimo se ne vraćati već dobivena sredstva iz banalnih razloga i pružamo pomoć svakome tko želi i može implementirati vlastiti projekt kroz samozapošljavanje. Veliku ulogu u rješavanju ovog problema ima i socijalno poduzetništvo koje s jedne strane može sustavno doprinositi rješavanu poteškoća s kojima se susreću osobe s invaliditetom, dok s druge strane ima potencijal zaposliti 90.000 osoba. Razvoj društvenog poduzetništva na sustavan način potiče na međusobnu toleranciju, poštivanje i solidarnost, te mu je ministarstvo ove godine osiguralo značajnu potporu povlačenjem sredstava iz Europskog socijalnog fonda (ESF). Za ovu godinu smo pripremili dva velika projekta. Jedan je vezan uz promicanje i poticanje socijalnog poduzetništva u visini od osam milijuna kuna, a drugi će biti izdašniji i usmjeren na razvoj društveno poduzetničkih pothvata u visini od 20 milijuna kuna.

Koliko je zaposlenih osoba s invaliditetom u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava?

- Kao i sva druga ministarstva imamo kvotnu obvezu zapošljavanja teže zapošljivih skupina i na moje zgražanje, došavši na mjesto ministice rada i mirovinskog sustava, ustanovila sam da nemamo zaposlenu niti jednu osobu s invaliditetom. Prema planu zapošljavanja za ovu godinu saznala sam da imamo manjak sedam osoba s invaliditetom. Odmah smo krenuli u realizaciju njihova zapošljavanja.

Koja bi bila Vaša poruka cjelokupnom društvu po pitanju zapošljavanja osoba s invaliditetom?

Uključivanjem osoba s invaliditetom putem profesionalne rehabilitacije u aktivnu radnu snagu najviše ulažemo u podizanje svijesti društva. Na taj način mijenjamo fokus s ograničenja na sposobnosti svakog pojedinca kojima može pridonijeti napretku zajednice. To je promjena koju želimo vidjeti u društvu, a snaga te promjene je u profesionalnoj rehabilitaciji.

Razgovarala: Božica Ravlić

Objavljeno: 02.06.2016