Gradonačelnik Bandić: Strategija razvoja zagrebačkog sporta do 2020.

"Za saniranje stanja u zagrebačkom sportu bitne su tri stvari - sportska kultura, sportska infrastruktura i sportski uzori", rekao je Bandić

 

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić rekao je u četvrtak kako je dokument "Analiza stanja u zagrebačkom sportu" o kojemu su, na njegov prijedlog, raspravljali zastupnici na tematskoj sjednici Gradske skupštine, možda i trebao biti precizniji i kvalitetniji, no to, rekao je, ionako nije sportska strategija, čije je donošenje najavio.

"Za saniranje stanja u zagrebačkom sportu bitne su tri stvari - sportska kultura, sportska infrastruktura i sportski uzori", rekao je Bandić na sjednici Gradske skupštine.

Priznao je da su trebali biti precizniji i kvalitetniji u analizi, te do kraja godine najavio donošenje Strategiju razvoja zagrebačkog sporta od 2015. do 2020. godine. Tu strategiju trebalo bi izraditi zajedničko povjerenstvo od skupštinskih zastupnika, nadležnih gradskih ureda, predsjednika vijeća gradskih četvrti i mjesnih odbora te, kako je rekao, svih koji se zalažu za bolju budućnost zagrebačkog sporta.

U Zagrebačkom sportskom savezu danas 27 ljudi radi isti posao kojega je prije obavljalo njih 107, objekte na Silbi smo spasili od privatnog marifetluka, bazen na Sveticama dovršit ćemo do kraja godine i urediti sjevernu i zapadnu tribinu Maksimirskog stadiona, obećao je Bandić. "Bio bih najsretniji kad bi mogli otkupiti Arenu Zagreb do konca godine, no teško ćemo to realizirati jer novca nema", dodao je.

Rekao je i kako nitko ne želi biti grobar sportskih klubova, pa će Grad pomoći i klubu Mladost, kao što su pomogli i Ciboni. "Bio bih sretniji da imamo pet, šest sportaša među zastupnicima jer bi bili uvjerljiviji u svojim istupima", kazao je Bandić i poručio stranačkim čelnicima da na izborne liste stavljaju i ljude koji su u sportu nešto napravili.

Zastupnici su mu poručili da od toga neće biti ništa sve dok se više od 50 posto djece u Zagrebu ne bude bavilo sportom.

Analizu stanja u zagrebačkom sportu zastupnici su primili na znanje, a prihvatili su prijedlog izdvajanja vrhunskih sportskih klubova iz Programa javnih potreba u sportu Grada Zagreba.

Na sjednici je bila i potpredsjednica Hrvatskog olimpijskog odbora Morana Paliković Gruden, koja je označila tri vrste problema u sportu. Prvi se tiču edukacije jer je, kazala je, nasušna potreba kontinuirano educirati trenere, suce i stručnjake za održavanje i gradnju sportskih objekata.

Druga vrsta problema odnosi se na suradnju između države i lokalnih zajednica da se dobije isprepletenost između programa. "Da bi se to moglo ostvariti država mora uspostaviti nacionalnu politiku za sport i obavezati to umrežavanje lokalnih situacija i financiranja zajedno sa državnim financiranjem", rekla je.

Treće je, po riječima Paliković Gruden, ostvarivanje suradnje sa svim dionicima koji relevantno utječu na razvoj sporta. "Danas ta suradnja nije tako blistava i u tom smislu u ime Olimpijskog odbora stvarno želim da surađujemo. Zagreb je u tom smislu najznačajnija lokalna zajednica u Hrvatskoj. Mislim da mi moramo dobiti sinergiju između onoga što radi Zagreb kroz javne potrebe u sportu i Hrvatski olimpijski odbor kroz svoju strategiju koja je već definirana do 2022. godine", istaknula je Paliković Gruden.

Hina

Foto: Igor Kralj/PIXSELL

 

Povezane vijesti