Pravobraniteljica za OSI u više je navrata upozoravala javnost, ali i saborske zastupnike o teškim ekonomskim prilikama u kojima zbog ovrha i blokada računa žive osobe s invaliditetom

 

Vlada RH postigla je dogovor i potpisala Sporazum o otpisu odnosno odgodi plaćanju duga s s bankama, teleoperaterima, četiri najveća hrvatska grada, te su u tijeku potpsivanja sporazuma s drugim gradovima i općinama.

Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak u razgovoru s novinarima In Portala iznijela je neke zabrinjavajuće podatke o osobama s invaliditetom kojima prijete ovrha i blokada računa te traže pomoć njezina Ureda.

"U odnosu na prethodne godine u kojima smo imali tek nekoliko osoba s invaliditetom koje su se prituživale na blokade računa i ovrhe, nažalost tijekom 2014. godine zaprimili smo veći broj pritužbi i zamolbi za pomoć. Najčešći razlozi ovrha nad osobama s invaliditetom su nemogućnost podmirivanja režijskih troškova te dugova prema teleoperaterima. Najčešće se radilo o osobama kojima su socijalne naknade, poput osobne invalidnine, doplatka za pomoć i njegu te zajamčena minimalna naknada bile jedina primanja. Stanoviti broj pritužitelja bili su korisnici malih invalidskih mirovina", otkriva pravobraniteljica Slonjšak.

Pravobraniteljica je u više navrata upozoravala javnost, ali i saborske zastupnike o teškim ekonomskim prilikama u kojima žive osobe s invaliditetom. Blokade i ovrhe postale su dijelom svakodnevice OSI populacije. Ured pravobraniteljice Slonjšak u tom je pravcu poduzimao konkretne mjere, ali one nisu bile dovoljne da u potpunosti zaštite one osobe s invaliditetom koje su se našle na udaru teleoperatera i banaka.

"U postupanju u navedenim slučajevima, a sukladno našim ovlastima propisanim Zakonom o pravobranitelju za osobe s invaliditetom, nakon zaprimanja pritužbe stranku smo zatražili nadopunu dokumentacije i pojašnjenje svih relevantnih podataka te prema potrebi smo tražili očitovanja nadležnih tijela, a zatim upućivali preporuke. Najvažniji nam je interes zaštita prava, a u ovakvim slučajevima egzistencija i upućivanje stranke na nužnost otvaranja zaštićenog računa. Moram naglasiti da su stranke bile krajnje iznenađene činjenicom da im je blokiran npr. račun na koji primaju mirovinu, a da ih prethodno nitko nije upoznao s posljedicama jednog pravnog akta kakav je ugovor iz kojega mogu proizaći i takve posljedice, a da ne govorimo da osobe tvrde da ih ponuđači takvih ugovora s velikom uvjerljivošću dovode u zabludu i ne navodeći bilo kakve rizike, štetne posljedice i slično, što može biti negativna posljedica tako sklopljenog ugovora", kaže pravobraniteljica Slonjšak.

Brojni su uzroci koji su osobe s invaliditetom dovele u situaciju krajnje bijede zbog blokade računa, no pravobranieljica Slonjšak kao ključni razlog ipak navodi neinformiranost i neupućenost u posljedice sklapanja ugovora s tvrtkaama i bankama.

"Prema našim iskustvima, kod najvećeg broja pritužitelja radilo se o krajnjoj neinformiranosti i neupućenosti, brzopletim pa i nepromišljenim odlukama, osobito u slučajevima sklapanja ugovora s teleoperaterima koji na krajnje nekorektan način i gotovo bezobzirno dovode u zabludu neuke pa i labilne osobe koje nemaju uvida u posljedice svakog ugovornog odnosa", zaključuje pravobraniteljica Slonjšak.

Božica Ravlić

Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Objavljeno: 21.01.2015