Utvrđivanje svih ovih podtipova bolesti pomoći će liječnicima da personaliziraju terapije i smanje rizike komplikacija

 

Novo otkriće švedskih i finskih znanstvenika bi možda moglo dovesti do boljih rezultata zbog drukčijeg pristupa u individualnom liječenju.

Oduvijek se smatra da šećerna bolest dolazi u dva oblika. Dijabetes tipa I je autoimuna bolest kod koje bolesnik više ne proizvodi inzulin, a tip II se pojavljuje kada tijelo postaje otporno na inzulin što je često posljedica nezdravog načina života. Oko 90 do 95 posto dijabetičara je danas svrstano u drugi tip dijabetesa.

Sada, međutim, nakon velikog projekta Švedske i Finske, utvrđeno je kako dijabetes tipa II treba ipak kategorizirati kao četiri različite bolesti. Znanstvenici su, vođeni ekspertima Sveučilišta Lund, krajem prošlog tjedna izvijestili kako bi njihova nova saznanja trebala ubrzati paradigmu na koji točno način liječiti dijabetes, javlja Geek.hr.

Oni vjeruju da određivanje znatno preciznijih grupa, svake genetski različite, može itekako pomoći dijagnozi i terapiji po mjeri koji će onda tako dovesti i do preciznijih lijekova. Ovi znanstvenici poručuju kako bi tip I trebalo preimenovati zapravo u "ozbiljni autoimuni dijabetes". Tip II bi, pak, po njima trebalo razvrstati u čak četiri zasebne kategorije od kojih su dvije ozbiljne, a dvije blage.

Prva od te četiri spomenute kategorije, bi bio ozbiljan nedostatak inzulina, a pokazalo se da uključuje ljude s visokim šećerom u krvi, malom proizvodnjom inzulina te umjerenom rezistencijom na inzulin.

Drugi tip, ozbiljan na inzulin rezistentni dijabetes, uglavnom je povezan s pretilošću. Treći je tip blaži dijabetes povezan s debljinom koji uključuje pretile pacijente, ali je to kod njih manje ozbiljno stanje i uključuje pritom ljude koji se razbole u relativno mladoj životnoj dobi. Zadnja bi grupa predstavljala blagi dijabetes povezan uz starenje, što je i ona najveća grupa, u kojoj čak 40 posto pacijenata pripada starijoj populaciji.

Znanstvenici, čiji je stručni rad objavljen u časopisu Lancet Diabetes and Endocrinology Journal, zasniva se na proučavanju gotovo 15 tisuća pacijenata u Finskoj i Švedskoj.

Profesor Leif Groop tvrdi kako je ovo prvi personalizirani korak prema liječenju dijabetesa. "Trenutna dijagnostika i klasifikacija dijabetesa je nedovoljna i ne može predvidjeti buduće komplikacije i izbor liječenja. Utvrđivanje svih ovih podtipova bolesti pomoći će svakako liječnicima da personaliziraju terapije i smanje rizike komplikacija u budućnosti. Istraživanje je jedan obećavajući korak naprijed u otkrivanju detalja dijabetesa tipa II, ali još uvijek moramo više saznati više o svim podtipovima kako bismo mogli potpuno razumjeti što to zapravo znači za ljude koji žive s tim stanjem."

Anita Blažinović

Objavljeno: 07.03.2018