"Ljudi troše više resursa nego što ih naš planet može pružiti i ako se ovako nastavi, prema procjenama UN-a, do 2050. godine trebat će nam tri planeta za održavanje ovakvog načina života", rekao je ministar zaštite okoliša Mihael Zmajlović

 

Ovogodišnje obilježavanje Svjetskog dana zaštite okoliša, 5. lipnja, posvećeno je podizanju svijesti o važnosti održive potrošnje, proizvodnje i održivog načina života.

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode tim povodom ističe da je održivi razvoj prepoznat kao jedini način osiguranja rasta i razvoja. No da nema napretka u veoma važnim okolišnim pitanjima gospodarenja otpadom i otpadnim vodama, smatraju saborska zastupnica i bivša ministrica zaštite okoliša Mirela Holy i predsjednik najveće hrvatske udruge za zaštitu okoliša Zelene akcije Bernard Ivčić. Holy posebno upozorava da je najveća prijetnja zaštiti okoliša u Hrvatskoj u ovom trenutku projekt istraživanja i eksploatacije nafte u Jadranu. Stoga njena stranka Održivi razvoj Hrvatske (ORaH) na sam Svjetski dan zaštite okoliša o toj temi organizira konferenciju u Hrvatskom saboru.

U povodu Svjetskog dana zaštite okoliša, ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović za Hinu je izjavio kako je nužno temeljiti rast i razvoj na načelima održivosti i cirkularne ekonomije. "To znači čuvati i odgovorno koristiti prirodna bogatstva koje imamo, gospodariti otpadom i vrijednim sirovinama koje su u njemu sadržane, poticati energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije. Time omogućavamo održivi gospodarski razvoj i zdravi okoliš za nas i buduće generacije", istaknuo je Zmajlović.

Rekao je da se svakoga dana broj stanovnika na svijetu poveća za 200.000 te da time raste i pritisak na okoliš i resurse, koji nisu neograničeni. "Ljudi troše više resursa nego što ih naš planet može pružiti i ako se ovako nastavi, prema procjenama UN-a, do 2050. godine trebat će nam tri planeta za održavanje ovakvog načina života. Zato je nužno temeljiti rast i razvoj na načelima održivosti i cirkularne ekonomije", ustvrdio je ministar.

"Smatramo da je projekt istraživanja i eksploatacije nafte u Jadranu u ovom trenutku najveća prijetnja zaštiti okoliša u Hrvatskoj, odnosno da je način provedbe ovog projekta i rizik koji taj projekt predstavlja za Jadran, naš najvrijedniji prirodni ekosustav, ogroman i nemjerljiv", istaknula je u izjavi za Hinu Mirela Holy.

Kaže da je "Jadran zatvoreno more, u stvari zaljev, pa bi bilo kakav akcident ili havarija na platformi predstavljali smrt za ukupni ekosustav Jadrana te biološku raznolikost".

"Osim ekološki, taj je projekt iznimno rizičan i u smislu dugoročnog ekonomskog interesa Hrvatske. Naime, hrvatski turizam u BDP-u sudjeluje s visokih 17 posto, odnosno na godišnjoj razini uprihodi oko 7,5 milijardi eura, dok je vrlo optimistična prognoza da bi nam eksploatacija ugljikovodika, dakle ne samo nafte, već i plina, mogla na godišnjoj razini donijeti oko 160 milijuna eura", ocijenila je Holy.

Prijetnja okolišu je i to, kaže Holy, što "Hrvatska ni sredinom 2015. godine nema sustav gospodarenja otpadom, ni otpadnim vodama, pa su ta dva segmenta politike zaštite okoliša još uvijek najslabije točke i izvor velikog onečišćenja".

"Zbog toga stradavaju podzemne vode, tlo, bioraznolikost i zrak, a osim ekološke štete, nepostojanje sustava integriranog gospodarenja otpadom je i veliki ekonomski problem jer poput pijanih milijardera u okoliš i prirodu odbacujemo izuzetno vrijedne sirovine koje bismo mogli prerađivati, od njih stvarati nove proizvode i otvarati 'zelena' radna mjesta. Nažalost, u Hrvatskoj ništa novo ni na ovaj Svjetski dan zaštite okoliša", ocijenila je Mirela Holy.

Predsjednik Zelene akcije Bernard Ivčić istaknuo je u izjavi za Hinu kako je "gospodarenje otpadom i dalje jedan od najvećih okolišnih problema u Hrvatskoj, a Ministarstvo zaštite okoliša i prirode na žalost nije doraslo njegovu rješavanju".

"U većini dijelova Hrvatske količina odvojeno prikupljenog otpada je sramotno niska, a u isto vrijeme niti Ministarstvo niti većina jedinica lokalne samouprave ne pokazuje volju za rješavanje tog problema", ustvrdio je Ivčić. Kaže da "većini građana Hrvatske nije uopće omogućeno odvajanje biootpada koji čini oko 30 posto ukupne količine komunalnog otpada te da gotovo nigdje u Hrvatskoj ne postoji sustav prikupljanja otpada 'od vrata do vrata', to jest da građani mogu na kućnom pragu u različite kante odvajati različite vrste otpada".

Predsjednik Zelene akcije kaže da "usprkos nesposobnosti ministra zaštite okoliša i prirode Mihaela Zmajlovića", postoje općine i gradovi koji kvalitetno rješavaju problem gospodarenja otpadom. Primjerice, na otoku Krku već godinama je građanima omogućeno odvajanje različitih vrsta otpada pa se tako odvojeno prikupi gotovo polovica komunalnog otpada. Također, grad Prelog je u samo nekoliko mjeseci uspio povećati količinu odvojeno prikupljenog otpada na čak 60 posto i na putu je da postane prvi "Zero Waste" grad u Hrvatskoj, to jest da teži maksimalnom smanjenju količine proizvedenog otpada.

"Ti pozitivni primjeri pokazuju kako se uz političku volju može uspostaviti kvalitetan sustav te se nadamo da će ovaj primjer slijediti i drugi gradovi i općine", poručio je Ivčić u povodu Svjetskog dana zaštite okoliša.

Svjetski dan zaštite okoliša obilježava se 5. lipnja svake godine u više od 100 zemalja svijeta. Tog se datuma obilježava godišnjica Konferencije Ujedinjenih naroda održane 1972. godine u Stockholmu na kojoj je usvojen Program zaštite okoliša Ujedinjenih naroda.

U Ministarstvu zaštite okoliša i prirode kažu da se kroz obilježavanje Dana zaštite okoliša diljem svijeta, nastoji istaknuti glavne okolišne probleme i omogućiti svima da shvate svoju vlastitu ulogu i odgovornost i promjenom ponašanja doprinesu zaštiti okoliša.

Piše: Marina Bujan

Foto: Goran Kovačić/PIXSELL

Objavljeno: 05.06.2015