Opasno je kada hrana postane utjeha
Ne treba se odreći hrane koju volite, bitno je biti umjeren i u organizam dnevno unijeti dovoljne količine svih hranjivih tvari koje će tijelo (organizam) zadržati u zdravom stanju, održavajući njegov imunitet
U prošlosti ljudi su do hrane dolazili lovom, sakupljanjem plodova i poljoprivredom. Danas smo postali ovisnička civilizacija koja često hranu koristi kao sredstvo za odvraćanje pažnje od stvarnih problema i potreba. Hrana postaje jedna od najraširenijih ovisnosti, razlog se može naći u činjenici što se hrana od malena povezuje s ljubavlju i emocionalnom ugodom.
Važno je usvojiti zdrave navike tj. shvatiti važnost hrane i posvetiti joj pažnju i vrijeme. Prehrambene navike mijenjaju se postepeno, nagle promjene stvaraju šok za naš organizam. Osnovu zdrave prehrane čine voće i povrće, sadrže malo kalorija, a visoku hranjivu vrijednost (vitamini, minerali, antioksidansi). Antioksidansi usporavaju starenje, snižavaju razinu kolesterola, smanjuju rizik nastanka raka, pomažu suzbijanju razvoja tumora, štite srce i krvne žile, pomažu kod kroničnih plućnih bolesti. Orašasto voće (lješnjak, badem, orah, indijski orah) bogato je proteinima. Proteini ili bjelančevine su uz vodu, najvažnije tvari u tijelu. Glavni su izvor tvari za izgradnju mišića, krvi, kože, noktiju i unutarnjih organa, uključujući srce i mozak.
Oprezno s apetitom
Bitno je dan započeti zdravim doručkom koji pokreće metabolizam. Dobro je, umjesto konvencionalnih tri obroka dnevno, dan ispuniti sa više malih obroka koji će pomoći metabolizmu da radi brže i da se energija ravnomjernije rasporedi tijekom cijelog dana. Važno je slušati svoje tijelo i prije posezanja za hranom priupitati se jesmo li doista gladni. Ponekad samo osjećamo žeđ, tada nam je dovoljna čaša vode. Hrana ne smije biti sredstvo kojim ćemo kratiti slobodno vrijeme. Dobro je jesti u društvu, izbjegavati obroke ispred televizora ili kompjutora koji dovode do nesvjesnog prejedanja. Hranu treba temeljito žvakati, ne postoji pravilo koliko dugo treba žvakati zalogaj. Najbolji način da ste sigurni kako dovoljno žvačete je trenutak kada više ne možete prepoznati teksturu hrane. Potpuno žvakanje naglasiti će ukus hrane koju jedete i naravno utjecati na Vaše zdravlje. Gutanje velikih zalogaja i brzo jedenje pridonosi refluksu koji može oštetiti sluznicu grla i jednjaka, uzrokuje nadutost, lošu probavu, žgaravicu.
Meso, riba, jaja i zamjenske namirnice kao npr. grah i leća bogati su proteinima i izvor željeza, selena, cinka i vitamina B. Za smanjenje unosa masnoća kod konzumacije crvenog mesa (janjetine, svinjetine, govedine) dobro je odstraniti masnoću, piletini skinuti kožu, koristiti minimalno ulja za pripremu jela i pokušati rafinirana ulja zamijeniti nerafiniranim maslinovim uljem. Preporuka je imati dva riblja obroka tjedno, poželjno jedan ribom bogatom omega – 3 masnim kiselinama (losos, sardina, pastrva).
Hrana sa visokim postotkom ugljikohidrata (kruh, krumpir, riža, žitarice) opskrbljuje nas energijom i važnim nutrijentima (željezo i vitamin B). Izuzetno je važno smanjiti unos rafiniranih ugljikohidrata ( bijeli kruh, pecivo, bijela riža, rafinirane žitne pahuljice, kolači, keksi), koristiti više cjelovitih žitarica, mahunarki, povrća i voća.
Sol je ponekad otrov
Ovisnici o slatkišima, slanim grickalicama, voćnim sokovima postepeno mogu smanjiti unos ovih namirnica i zamijeniti ih voćem, sušenim voćem, svježe iscijeđenim sokovima bez dodatka šećera ili nezaslađenim čajem.
Više od polovice populacije unosi u organizam 2 – 3 puta više soli od preporučene količine koja je maksimalno 4 do 6 grama dnevno za odrasle, za djecu manje od 1 grama. Oko 20% ukupnog dnevnog unosa soli unosi se namirnicama koje sadrže sol (jaja, meso, riba). !5% soli unosi se naknadnim dosoljavanjem, a približno 70% soli unosi se putem gotovih namirnica za koje ne znamo koliko soli sadrže. To su tzv. skrivene soli (pekarski proizvodi, sirevi, gotova jela, konzervirano povrće, hrana u ugostiteljskim objektima). Unos više od 6 grama soli dnevno povećava rizik razvoja moždanog udara za 23%, te za kardiovaskularne bolesti za 17%.
Mlijeko i mliječni proizvodi važan su izvor kalcija, te ostalih minerala i vitamina, stoga je neophodna upotreba kravljeg mlijeka za sprječavanje osteoporatičnih promjena na kostima. Brojna novija istraživanja iznose potpuno suprotne činjenice. Kravlje mlijeko je visokoproteinska namirnica, prebogata bjelančevinama, a poznato je da upravo previsok unos koncentriranih bjelančevina kroz konzumaciju hrane životinjskog porijekla (mesa i prerađevina, mlijeka i mliječnih proizvoda, jaja) dovodi do gubitka kalcija iz kostiju. Dokaz navedenih činjenica su Eskimi s Aljaske koji jedu izrazito visoke količine kalcija dnevno (riba i riblje kosti), unatoč tome Eskimi su vodeći u svijetu po obolijevanju od osteoporoze.
U današnjem društvu potpuno normalna pojava je konzumiranje alkohola. Alkohol ima 7 kalorija/g što doprinosi broju „praznih“ kalorija koje tijelo pohranjuje u obliku masti. Alkohol može iscrpsti rezerve bitnih minerala (kalij, kalcij, magnezij, fosfor) koji su važni za mišićne kontrakcije, relaksaciju i rast.
Ne treba se odreći hrane koju volite, bitno je biti umjeren i u organizam dnevno unijeti dovoljne količine svih hranjivih tvari koje će tijelo (organizam) zadržati u zdravom stanju, održavajući njegov imunitet.
B.Ravlić
Objavljeno: 08.05.2013