Razgovarali smo s ministricom kulture dr. sc. Andreom Zlatar Violić, uglednom profesoricom i osobom na čelu ministarstva koje je svake godine prisiljeno raditi sa sve manjim proračunskim mrvicama. Ministrica nam je približila kako se ona i Ministarstvo kulture snalaze u sve užim financijskim okvirima i što se sve čini kako bi se potaklo i afirmiralo djelovanje osoba s invaliditetom kao kulturnih stvaratelja i kao korisnika kulturnih sadržaja. Posebno je naglasila važnost neprofitnih medija za razvoj civilnog društva, a za In-portal otvoreno je progovorila kako se nosi s političkim podmetanjima i medijskim napadima i je li ikada požalila što se primila nezahvalne političke funkcije.

 

Ministrice Zlatar Violić, kulturni prostor se pokazao kao jedno od najefektnijih okruženja za integraciju osoba s invaliditetom u širu zajednicu. Što vaše ministarstvo čini kako bi taj prostor dodatno otvorila i afirmirala ga kao mjesto susreta kroz kulturu OSI zajednice i društva u cjelini?

- Smatram da kultura i kulturni sadržaji moraju biti jednako dostupni svima. S obzirom na to kultura ima iznimno snažan utjecaj na sve segmente društva te da je jedna od bitnih uloga kulture da doprinosi ukupnoj socijalnoj koheziji i razvoju cijelog društva, tim je veća odgovornost ministarstva u podupiranju i poticanju svih aktivnosti koje će doprinijeti integraciji osoba s invaliditetom u širu zajednicu. Samo konstantnom brigom da kulturni sadržaji budu dostupni osobama s invaliditetom, da osobe s invaliditetom, koje ulaze u posebno ugroženu a time i zaštićenu skupinu stanovništva, imaju jednake mogućnosti stvaranja kulturnih dobara te međunarodne suradnje i kulturnog umrežavanja, ministarstvo kulture može doprinijeti i doprinosi integraciji osoba s invaliditetom u sve segmente kulturnog života.

Ministarstvo kulture u potpunosti financira rad Tifološkog muzeja što znači da financiramo plaće djelatnika (1.467.935,03 kuna u 2013), materijalne troškove (553.272,80 kn u 2014.) i ostale rashode (u 2013. bili su 34.534,75 kn), zatim smo posebno finacirali izradu dokumentacije za lifr za slijepe i slabovidne sa 35.000,00 kuna 2012. U Tifološkom muzeju podupiremo i programe radioničkog tipa kao što su "Tifološki muzej – mjesto dodira“ (5.000,00 kuna u 2013.) ili kao što je bila izložba „Pogled u prošlost“ koju smo 2011. poduprli sa 45.000,00 kuna. Financiramo i rad Hrvatske knjižnice za slijepe sa 2.064.624,03 kuna za plaće djelatnika u 2013. te 680.540,00 kuna za materijalne troškove i 29.469,42 za ostale rashode. Hrvatsku knjižnicu za slijepe dodatno podupiremo za pojedine akcije i manifestacije u knjižničnoj djelatnosti kao što je kviz znanja Knjigoteka (5.100,00 kuna u 2014.), Čitanje dramskoga teksta u živo (5.000 kuna u 2014.), projekt "Boj se onog 'ko je sviko bez golema mrijet jada“ Ivana Mažuranića (5.100 kuna u 2014.) ili odvijanje državnog natjecanja u brzom i izražajnom čitanju Brailleovog pisma (12.000 kuna u 2012.), a financijski smo poduprli i nabavku programa za on-line posudbu knjiga sa 25.000 kuna kao i izradu Kutka za slijepe i slabovidne u 2012. sa 40.000 kuna.

Podupiremo investicijske projekte kao što je nabava opreme i uređenje prostora Dramskog studija slijepih i slabovidnih "Novi život" u 2014. sa 20.000 kuna, a u 2013. sa 185.000 kuna. Pomogli smo i uređenje prostora udruge za kulturu osoba oštećena sluh "Svijet tišine“ sa 100.000 kuna.

Financiramo informatizaciju i nabavu opreme za potrebe slijepih i slabovidnih osoba i osoba oštećena sluha, zatim časopise (Časopis Dodir kojeg ove godine financiramo sa 20.000 kuna i Časopis Tempo kojeg objavljuje Udruženje slijepih esperantista kojeg financiramo sa 3.000 kuna), pomažemo programe glazbene i glazbeno scenske likovne i vizualne umjetnosti u ukupnom iznosu od 220.000 kuna u 2014. godini, te ostale programe namijenjene osobama s invaliditetom, postizanju veće vidljivosti njihovog umjetničkog djelovanje i bolje integracije u društvo.

Uz potporu ministarstva kulture održavaju se godišnje manifestacije kao što je Festival jednakih mogućnosti u organizaciji Društva tjelesnih invalida i uz potporu od 10.000 kuna, BIT festival kojeg organizira Dramski studio slijepih i slabovidnih "Novi život“ koji je ove godine financiran sa 20.000 kuna dok smo ga protekle godine poduprli sa 100.000 kuna, zatim kazališne predstave Dramskog studija slijepih i slabovidnih "Novi život“ (80.000 kn godišnje), inovativne umjetničke i kulturne prakse poput Partyja u mraku kojeg je ministarstvo kulture poduprlo sa 20.000 kuna.

Uz potporu ministarstva kulture, osim spomenutih časopisa, objavljena je Hrestomatija filozofije za slijepe (30.000 kuna) te 24 naslova audio knjiga u izdanju zaklade Čujem, vjerujem vidim (30.000 kuna). Ministarstvo kulture kontinuirano podupire izdavanje knjige za slijepe na brajevom pismu, te audio-knjiga za osobe oštećenog sluha. Kako bi i ostale kulturne ustanove bile što dostupnije osobama s invaliditetom financijska potpora ministarstva kulture usmjerena je na one programe koji su namijenjeni osobama s invaliditetom pa smo tako pomogli izmjene i dopune stalnog postava u Muzeju grada Zagreba postavljanjem „Info taktilnih točaka“, Galerija Klovićevi dvori pokrenula je ciklus "Umjetnost za sve“ u sklopu kojeg su održane izložbe "Taktilno i interaktivno u suvremenoj umjetnosti“ (10.000 kuna u 2013.) i "Likovno djelo u percepciji slijepih osoba“ (10.000 kuna), a Moderna galerija organizirala je niz izložbi prezentacijom svojeg Stalnog postava Taktilne galerije (25.000, kuna u 2013.

Jedan od bitnih preduvjeta integracije osoba s invaliditetom u društvo je i mogućnost suradnje sa sličnim ili istovrsnim udrugama u inozemstvu, ali i mogućnost prezentacije vlastitih programa izvan mjesta stanovanja. Ministarstvo kulture stoga financijski podupire međunarodnu kulturnu suradnju te smo financirali odlazak članova udruge za kulturu osoba oštećena sluha Hrvatske "Svijet tišine“ na 26. međunarodno natjecanje gluhih umjetnika u Cuviju u Italiji (5.000,00 kuna), zatim smo poduprli održavanje međunarodne izložbe "Moja svakodnevica“ i odlazak hrvatskih predstavnika na Nordijski kulturni festival gluhih u Finsku. Udruga Debra uz našu je potporu organizirala izložbu radova članova udruge prošle godine, udruga "Kazalište, vizualne umjetnosti i kultura gluhih – Dlan“ napravila je predstave Sign dance@tam-vibra, Odiseja i Trojanski rat. Realizirani su projekti "Oprez-mine“ umjetničke organizacije Protunapad (2012 uz potporu od 10.000 kuna) i tako dalje.

Dakle, podupiremo čitav niz izložbi, predstava, koncerata i kulturnih sadržaja namijenjenih osobama s invaliditetom. U 2013. godini financirali smo programe u ukupnom iznosu od 5.534.082,10 kuna a u 2014. smo predvidjeli sredstava koja imamo raspodijeliti tako da njima omogućimo nastavak redovne djelatnosti umjetničkih udruga osoba s invaliditetom te programe inovativnih umjetničkih i kulturnih praksi, a vodit ćemo računa o programima koji funkcionalno unapređuju napredak demokratskog društva. Mijenjanje negativnog stava prema osobama s invaliditetom i njihova integracija u društvo svakako su jedan od prioriteta ministarstva kulture. Osobito nam je stalo da podupremo i potaknemo one programe namijenjene boljoj integraciji osoba s invaliditetom i njihovom sudjelovanju u kulturnoj proizvodnji koji se mogu financirati iz sredstava Europske unije.

U prethodnom pitanju smo o kulturi govorili kao o apstraktnoj i duhovnoj činjenici svake zajednice. Kultura ima i svoje konkretne institucionalizirane prostore koji svojom pristupačnošću i nisu baš primjer otvorenosti svojim korisnicima s invaliditetom. Na uklanjanju arhitektonskih barijera nešto se i radilo, ali na polju adaptacije vizualnih kulturnih sadržaja slijepim i slabovidnim osobama, što je već postalo standardom u zapadnim zemljama, nismo se pomakli s mjesta. Kad će u Hrvatskoj biti uobičajene pojave kao što su naracije filmova, kazališnih predstava i muzejskih izložbi za slijepe i slabovidne?

- Kada je riječ o uklanjanja arhitektonskih barijera, odnosno fizičke dostupnosti kulturnih sadržaja osobama s invaliditetom pomaci ovise o planovima rekonstrukcije pojedinih ustanova u kulturi: Nove zgrade muzeja ili kazalište ne mogu više dobiti odobrenje projekta bez poštivanja standarda dostupnosti. Danas u Hrvatskoj, primjerice, imamo 145 muzejskih ustanova (ukupno sa zbirkama ih je 191) a u 37 njih osiguran je pristup invalidima dok je u 22 muzeja ili umjetničke zbirke djelomično osiguran pristup. Prilikom bilo kakve rekonstrukcije postojeće infrastrukture kulturnih institucija ministarstvo kulture potiče osiguranje pristupa osobama s invaliditetom. Kada je riječ o adaptaciji vizualnih kulturnih sadržaja istaknula bih projekt Nataše Jovičić "Multisenzorska izložba za slijepe i slabovidne osobe". Riječ je o originalnoj metodi analize umjetničkih djela prilagođene slijepim i slabovidnim osobama. Nataša Jovičić otvorila je prvu taktilnu galeriju na svijetu u zagrebačkoj Modernoj galeriji u lipnju 2009. godine uz potporu Ministarstva kulture, a svoj projekt je predstavila u vodećim umjetničkim institucijama Europe i Sjedinjenih Američkih Država, poput Centra Georges Pompidou u Parizu, Tate Modern u Londonu, Muzeja Guggenheim u Bilbau i New Yorku, a posljednje i u Westminsterskoj palači, u prosincu 2013. godine. Riječ je o metodologiji kojom se na specifičan način interpretira umjetničko djelo - putem taktilnih dijagrama i audio interpretacije opisuju se elementi forme, kao i najteže razumljivi pojmovi za slijepe osobe: svjetlost, perspektiva i boja.

Ističem ovaj projekt kao primjer standarda koji želimo postići i za koji se zalažemo. Svjesni smo ograničenja kada je riječ o tehničkoj opremljenosti, ali puno je i nerazumijevanja koje se svakodnevno trudimo premostiti.

Udruge su kao i obično već počele sporadično raditi na tome, ali kad će adaptiranje vizualnih kulturnih sadržaja slijepima i slabovidnima postati osviještena činjenica i obavezan standard?

- U Zakonu o HRT-u kao i u Zakonu o elektroničkim medijima već postoje odredbe koje upućuju da su mediji dužni prilagođavati, proizvoditi, suproizvoditi i objavljivati programe o osobama s invaliditetom i djeci s teškoćama u razvoju te poticati prevođenje programa na hrvatski znakovni jezik, kao što je i u Pravilniku o izboru i utvrđivanju  programa javnih potreba u kulturi (69/2012.) što ga donijeli 2012. godine istaknuto - da je jedan od temeljnih kriterija onaj o sudjelovanje osoba s invaliditetom u programu te prilagođenost programa osobama s invaliditetom. Sve to daje osnovu na temelju kojih MK može raspodjeljivati sredstva za programe osoba s invaliditetom, sve što omogućava i olakšava njihovu ravnopravnost i integraciju bilo u proizvodnji ili konzumaciji kulturnih sadržaja. I tako ćemo i nastaviti, kako bismo i podržali, ali i inicirali dostizanje željenih standarda.

U zemljama poput Velike Britanije u kulturnim prostorima ćemo susresti osobe koje rade i kao službenici za osobe s invaliditetom (disability officer). Oni su obrazovani za rad s osobama s invaliditetom i njihova je zadaća da budu na usluzi svakoj osobi s invaliditetom pri posjeti neke od kulturnih institucija. Spada li takvo nešto, s obzirom na naš kulturno-financijski kontekst, u trenutno neostvarivo maštanje?

Zapošljavanje posebno obučenih službenika ili stručnjaka koji bi bili na usluzi svakoj osobi s invaliditetom u kulturnim institucijama bio bi izvrstan nastavak svih ovih ranije spomenutih mjera i u tom smislu razrađujemo mjeru/program koju bismo realizirati putem Europskih fondova. Osobito smo prepoznati unutar Socijalnog fonda gdje su nam već prihvaćeni edukativni i inkuluzivni umjetnički programi za sve generacije – djecu, mlade, osobe treće dobi, ali i za osobe s posebnim potrebama, osobe s rijetkim bolestima.

Svjedoci smo da su proračunske mrvice s kojima Ministarstvo kulture raspolaže svake godine sve sitnije. Jedan od sektora koje je Ministarstvo do sada nastojalo sustavno financirati su neprofitni mediji. Kakve su perspektive tog vrijednog medijskog prostora koji je bio jedna od rijetkih oaza iskrenog entuzijazma, aktivizma, volonterstva i dobrog starog idealizma? Naročito nas to zanima iz pozicije neprofitnog medija kojega stvaraju osobe s invaliditetom za osobe s invaliditetom i ne samo njih.

- Neprofitni mediji važan su segment razvoja civilnog društva, funkcioniranja demokracije, podizanja društvene svijesti i svakako je bitno da u taj segment u društvenog, političkog i kulturnog života budu uključene i osobe s invaliditetom, odnosno da im ona budu dostupan. I u financiranju neprofitnih medija ministarstvo kulture je uključilo ocjenjivanje usmjerenosti neprofitnih medija na stvaranje i dostupnost programa namijenjenih osobama s invaliditetom. Ministarstvo kulture i ove će godine raspisati natječaj za dodjelu sredstava neprofitnim medijima na koji se mogu prijaviti svi koji zadovoljavaju uvjete, a sigurno je da će pri ocjeni prijavljenog programa veliku ulogu imati i to u kojoj mjeri pojedini mediji imaju namjeru proizvoditi programe namijenjene osobama s invaliditetom ili uključiti osobe s invaliditetom u proizvodnju programa. Protekle godine za financiranje neprofitnih medija izdvojeno 2.910.156 kuna, a Vašem portalu 180.000 kuna.

Jedno pomalo osobno pitanje. Jeste li ikada zažalili što ste poziciju od studenata obožavane profesorice zamijenili političkom izvršnom funkcijom? Kad sve zbrojite, vrijedi li trpjeti sve niske udarce i medijska optuživanja na osobnoj razini? Koliko vam je politička funkcija uopće pomogla da konkretno ostvarite zacrtane želje i udahnete nove vjetrove u naše pomalo ustajalo kulturno okruženje?

- Kad sam se odlučila baviti politikom, nisam imala iluzija da će to biti lakše od predavanja na fakultetu. U znanstvenoj ste sredini zaštićeniji na dnevnoj razini, ali je odgovornost na dulji rok golema – od vašeg rada zavisi razvoj mladih ljudi, razvoj određenog znanstvenog polja. Nisam osoba koja lako odustaje niti ću se povući na prvi znak problema. Smatram da kulturna strategija ne smije ostati koncept na papiru i da na njezinoj provedbi treba raditi unatoč i usprkos smanjenim sredstvima u proračunu.

Politički kontekst napada i razgovora o kulturi, nažalost, je na niskoj razini, jer će politički protivnici, zarad jednokratne koristi, potpuno prešutiti što je za sve - i kulturne institucije i djelatnike, kao i građane - napravljeno dobro. Na primjer, nitko od "napadača“ ne želi priznati da, usprkos svemu, u području kulture nije izgubljeno niti jedno radno mjesto. Dapače, da putem programa Poduzetništvo u kulturi i sufinanciramo zapošljavanje.

Medijski napadi jednim su dijelom produžetak političkih, potom interesnih skupina koje najčešće, namjerno ili iz neznanja, ističu samo pojedini dio problema bez ikakvog povezivanja s kontekstom, pa i realitetom. I naposljetku, imamo strašan pad profesionalnih standarda u medijima; novinara koji bi redovno pratili kulturu i koji poznaju teme iz kulture je sve manje.

Kada je riječ o provođenja "zacrtanih želja“ u "ustajalom kulturnom okruženju“ imamo sjajne ljude koji akceptiraju promjene i otvoreni su spram novih umjetničkih praksi, novim modelima upravljanja, prema novim publikama. Ali imamo i one koji se tome iznimno opiru, pa nama preostaje samo biti upornijima od njih i podržavati i poticati sve da se promjena ne treba ni plašiti niti ih odbijati, jer su neizbježne.

Razgovarao: Branimir Šutalo

Foto: PIXSELL

Objavljeno: 17.06.2014