Ekskluzivni intervju: Predsjednik Ivo Josipović
"Kao odgovorni političar i Predsjednik RH moram imati i viziju kako podići razinu ljudskih prava osoba s invaliditetom koja uključuje i kvalitetu života kroz integraciju i senzibilizaciju cijelog sustava, a i samih osoba s invaliditetom", kaže predsjednik Josipović u ekskluzivnom razgovoru za In-Portal
Foto: Filip Brala/PIXSELL
Koliko ste upoznati sa stvarnim položajem osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj? Smatrate li da ova populacija, koja broji više od pola milijuna građana, još uvijek populacija koja se nalazi na društvenim marginama?
- Dobro sam upoznat s položajem osoba s invaliditetom u RH, a kako bih bio što bolje informiran u svoj Ured sam pozvao i Vesnu Škulić kao svoju povjerenicu za osobe s invaliditetom. Osim svakodnevnih pisama koje dobivam, često primam predstavnike Saveza i Udruga osoba s invaliditetom, kao i pojedince koji me kroz svoje probleme upoznaju sa stvarnim položajem osoba s invaliditetom u RH.
Često primate predstavnike udruga osoba s invaliditetom. Imate li viziju kako postići njihovu bolju vidljivost i podići kvalitetu života?
- Činjenica da je naša zemlja u gospodarskoj krizi ne može biti opravdanje za smanjivanje kvalitete života osoba s invaliditetom. Tim više što često nije stvar samo u financijskim sredstvima. Svi zajedno trebamo raditi na tome da uključimo osobe s invaliditetom u sva područja života: od pristupačnog liječenja i rehabilitacije, redovnog i prilagođenog obrazovnog sustava, zapošljavanja, svakodnevnog života, itd. Kao odgovorni političar i Predsjednik RH moram imati i viziju kako podići razinu ljudskih prava osoba s invaliditetom koja uključuje i kvalitetu života kroz integraciju i senzibilizaciju cijelog sustava, a i samih osoba s invaliditetom. Time ne mislim samo na one koji žive u velikim gradovima, već o svim osobama s invaliditetom, s područja cijele Hrvatske.
Osobe s invaliditetom očekivale su i vjerovale da ulaskom u Europsku uniju počinje i razdoblje kojim će se njihova prava potpisana Konvencijom UN-a početi realizirati. Recite nam Vaš stav po tom pitanju i koliko kao predsjednik imate utjecaja na resorna ministarstva odgovorna za sve teži položaj osoba s invaliditetom, kao i djece s teškoćama u razvoju te njihovih roditelja?
- I sami znate da je RH među prvima potpisala i ratificirala UN Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom prije više od pet godina. A i prije toga smo imali pripremno razdoblje dok je Konvencija bila u izradi. Kroz Nacionalnu strategiju i ostale pozitivne propise RH o osobama s invaliditetom postavljeni su standardi koji su na razini zemalja EU.
Nakon ulaska u EU, treba što prije početi prijavljivati projekte za EU fondove, kao i ulaziti u partnerstva sa srodnim organizacijama u zemljama članicama EU u cilju unapređenja kvalitete života osoba s invaliditetom. Sve to može pridonijeti bržoj implementaciji Konvencije.
Predsjednik Republike, prema Ustavu, nema nadležnosti u izvršnoj vlasti, ali uvijek pokušavam pomoći u okviru svojih ovlasti. Često sazivam sastanke na kojima sudjeluju predstavnici nadležnih Ministarstava i predstavnici udruga osoba s invaliditetom kako bi zajednički riješili neki problema, ali, nažalost, to ne znači da se problemi odmah i rješavaju. Bitno je započeti dijalog koji vodi prema rješavanju problema s kojima se suočavaju osobe s invaliditetom i djeca s teškoćama u razvoju.
Foto: Željko Lukunić/PIXSELL
Dobivate li preko društvenih mreža ili na službeni mail konkretne upite vezane za probleme osoba s invaliditetom?
- Nažalost, vrlo često dobivam takva pitanja. Iako često nisam u mogućnosti riješiti problem, nastojim da sa svojim suradnicima barem pokušamo pomoći u okviru svojih mogućnosti ili ih uputiti na adresu koja bi u tome mogla pomoći.
U društvu se osjeti netrpeljivost, nerazumijevanje, neprihvaćanje svega što je različito, kriza kao da je još više produbila taj jaz. Dijelite li naš dojam?
- Nažalost, ekonomska kriza, koja pri tom još tako dugo traje, izaziva probleme i na drugim područjima. Ljudi su općenito nezadovoljni i svoje nezadovoljstvo često manifestiraju prema drugima, slabijima. Zato pozivam sve da i u ovim teškim vremenima misle i na one koji su u još težoj situaciji. Solidarnost je važna društvena vrijednost koju ne smijemo nikad zaboraviti.
Kao pravnik po struci, smatrate li da je u Hrvatskoj dobra legislativa koja definira prava i položaj OSI zajednice?
- Hrvatska ima dobar zakonski okvir kada su u pitanju prava osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju. Republika Hrvatska je i potpisnica Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom. Ali u Hrvatskoj često nije problem "dobrih i loših zakona“ već njihove provedbe. Dakle, treba provoditi postojeće zakone. Istovremeno, treba još raditi na izmjeni nekih propisa koje valja uskladiti s Konvencijom.
Ulazak u Europsku uniju otvorio nam je brojne mogućnosti, jesmo li dovoljno zreli da ih iskoristimo?
- U svojim kontaktima s raznim udrugama osoba s invaliditetom vidim da neki su jako dobro uključeni i znaju koristiti europske fondove. Neki, na žalost, još nisu dovoljno upoznati s potrebnim procedurama, koje su opsežne i strogo definirane, što zahtjeva trud i vrijeme. Ali svakako mislim da bi se što više udruga i institucija koje skrbe o osobama s invaliditetom trebalo prijavljivati jer je značajan dio europskih sredstava upravo namijenjen integraciji osoba s invaliditetom u društvo i unapređenju njihova položaja.
Kako ste primili vijest da u hrvatske škole ide sve više pothranjene djece? Na koga adresirati krivicu?
- Smatram nedopustivim da u današnje vrijeme među nama ima djece koja su gladna i mislim da se svi zajedno moramo angažirati da takvih slučajeva ne bude. Već sam u više navrata rekao da je Hrvatska prema svom Ustavu socijalna država i treba brinuti o svim svojim građanima, a posebno o onima koji su najugroženiji.
Mislite li da su sportaši s invaliditetom u ravnopravnom položaju s kolegama bez invaliditeta?
- Što se tiče sportaša s invaliditetom mislim da svi moramo biti ponosni na rezultate koje postižu. Koliko kod napravili u izjednačavanju sportaša s invaliditetom još ima mnogo prostora za djelovanje: od pristupačnih sportskih objekata, termina za treniranje, medijskog praćenja i još mnogo toga.
Razgovarali: Božica Ravlić i Mladen Kristić
Objavljeno: 23.04.2014