Britanski znanstvenik Tim Spector ističe da se tijekom života, odgovarajući na čimbenike u okolini, naši geni stalno jače aktiviraju ili 'stišavaju', kao prekidač za prigušivanje svjetla, što se stručno naziva epigenetika

Mnogi od nas za sebe kažu da su optimisti ili pesimisti, no može li znanost objasniti zašto smo jedno, odnosno drugo i može li se to promijeniti?
BBC donosi priču o jednojajčanim blizankama Debbie i Trudi, koje imaju puno toga zajedničkog, ali je Trudi vesela i optimistična, dok je Debbie sklona teškim depresijama.

Njezinu depresiju vjerojatno je pokrenuo neki važan životni događaj, iako blizankinje imaju različito viđenje o tome koji bi to događaj mogao biti.

Istražujući jednojajčane blizance kao što su Debbie i Trudi, profesor Tim Spector iz bolnice St. Thomas u Londonu pokušao je odgovoriti na temeljno pitanje kako se formira naša osobnost. Zašto neki ljudi imaju pozitivniji stav o životu od drugih?

Spector je otkrio nekoliko gena koji su se aktivirali kod jedne blizanke, a kod druge nisu. Studija ukazuje na to da, kad se radi o osobnosti, oko 50 posto razlika među ljudima mogu se objasniti genetskim faktorom.

No, Spector ističe da se tijekom života, odgovarajući na čimbenike u okolini, naši geni stalno jače aktiviraju ili 'stišavaju', kao prekidač za prigušivanje svjetla, što se stručno naziva epigenetika.

Kod jednojajčanih blizanaca kao što su Trudi i Debbie, otkrili su da su razlike u samo pet gena u hipokampusu mozga pokrenule depresiju kod Debbie.

Spector, koji za sebe kaže da je optimist, nada se da će to otkriće pomoći u liječenju depresije i tjeskobe.

"Mislili smo da nismo u stanju kontrolirati naše gene. No, sada znamo da postoje mini mehanizmi koji ih mogu uključiti ili isključiti. Možemo reći da stječemo kontrolu nad našim genima", istaknuo je Spector.

Hina

Objavljeno: 12.07.2013