"Velika prepreka neovisnom životu osoba s invaliditetom u zajednici, te razlog za njihovo odvajanje u ustanove, dramatičan je nedostatak prilagođenih stambenih prostora", rekla je uz ostalo pravobraniteljica za OSI

 

Ususret Međunarodnom danu ljudskih prava, koji se obilježava 10. prosinca, u organizaciji pučke pravobraniteljice Lore Vidović, u suradnji s pravobraniteljicom za ravnopravnost spolova Višnjom Ljubičić, pravobraniteljicom za djecu Ivanom Milas Klarić i pravobraniteljicom za osobe s invaliditetom Ankom Slonjšak, u Hrvatskom je saboru održana konferencija 'Daleko od grada - i od prava? Ljudska prava u ruralnim područjima'.

Okupljeni predstavnici institucija za ljudska prava, akademske zajednice, nadležnih tijela, stručnih službi te udruga civilnog društva govorili su o podizanju svijesti o svakodnevnim poteškoćama stanovnika ruralnih područja i potaknuli javnu raspravu o važnosti zaštite njihovih ljudskih prava u kontekstu budućih reformi sustava javnih usluga.

Konferenciju je otvorila pučka pravobraniteljica Lora Vidović i istakla kako je prema podacima Državnog zavoda za statistiku gotovo polovica stanovnika Hrvatske, njih nešto manje od dva milijuna, izloženo je rizicima nepoštivanja ljudskih prava koje sa sobom donosi život izvan urbanih sredina.

"Neodgovarajuće zdravstvene i socijalne usluge, udaljenost ustanova, slabo opremljene škole, neadekvatna mreža javnog prijevoza i nedostatak odgovarajućih mogućnosti zapošljavanja samo su dio problema s kojima se susreću, pri čemu su posebno ugrožene ranjive skupine našeg društva - starije osobe, djeca, osobe s invaliditetom i žene", kazala je Lora Vidović.

"Žene u ruralnim područjima krase entuzijazam, izdržljivost, svestranost i temelj su kućanstva i obiteljskih gospodarstava te imaju nezaobilaznu ulogu u očuvanju običaja i kulture ruralnih područja", napomenula je pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić.

"No, nažalost, izražena patrijarhalnost u ruralnim područjima često za posljedicu ima ekonomsku ovisnost žene. Prema istraživanju koje je provedeno na uzorku od 1.600 žena, u ruralnim područjima više od 75 posto njih svakodnevno je izloženo fizičkom ili nekom od oblika nasilja!"

Pravobraniteljica za djecu Ivana Milas Klarić naglašava da u školama nedostaje stručnih suradnika, posebice psihologa i defektologa, što pogađa posebice djecu s teškoćama u razvoju.

"Smanjena je dostupnost predškolskog odgoja i obrazovanja, mnoga djeca nemaju pristup obrazovanju, posebno djeca koja žive u udaljenim i ruralnim područjima, romska i djeca s teškoćama u razvoju. Djeca su ako ne u zakonodavnom smislu, ali u praksi u određenim područjima Hrvatske često doista diskriminirana. Prisutna je nejednaka zemljopisna pokrivenost zdravstvenih službi, nedostatak zdravstvenih radnika, nedovoljna i neprisutna kvalitetna služba podrške djeci s teškoćama u razvoju i obiteljima u odgoju djece", zaključila je Milas Klarić.

"Problemi su prisutni i u neosiguravanju pristupačnosti sukladno propisima, kao i neučinkovitosti sankcija bez obzira radi li se o javnim ili privatnim objektima, te nedostatak financijskih sredstava na njihovoj provedbi", kazala je pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak.

"Posebno zabrinjava izostanak svijesti da se kod nabave prijevoznih sredstava biraju ona pristupačna svim građanima neovisno o stupnju njihove pokretljivosti. Veliki problem je neprilagođen međugradski prijevoz, pa su često kombiji udruga osoba s invaliditetom jedini način da osoba s invaliditetom izađe iz svog doma. Čak i u glavnom gradu sudjelovanje osoba s invaliditetom je vrlo ograničeno dostupnošću specijaliziranog kombi prijevoza koji uglavnom pokriva potrebe prijevoza na radna mjesta i škole. Velika prepreka neovisnom životu osoba s invaliditetom u zajednici, te razlog za njihovo odvajanje u ustanove, dramatičan je nedostatak prilagođenih stambenih prostora. Zbog toga je potrebno prioritetno uvesti planirane kvote prilagođenih stanova i subvencioniranje prilagodbe stanova u privatnom vlasništvu."

S obzirom da je trenutno u izradi nova Nacionalna strategija od 2016. godine nadalje, pravobraniteljica Slonjšak očekuje da će rokovi u njoj za osiguravanje pristupačnosti biti realniji, a mjere konkretnije i određenije.

"Predstoji i najveći je zadatak da lokalne zajednice preuzmu obvezu osiguravanja kvalitete života kroz izgradnju pristupačnog okruženja i prijevoza za sve svoje građan,e bez segregiranja osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju u posebne ustanove", zaključila je Slonjšak.

Božica Ravlić

Objavljeno: 09.12.2015