Ekskluzivni intervju: Mirando Mrsić

Ministar rada i mirovinskog sustava u razgovoru za In-Portal otkriva zašto je optimističan kada je riječ o zapošljavanju osoba s invaliditetom, zašto nije zadovoljan primjenom Konvencije UN-a o pravima OSI, te što novoga donosi novi Zakon o mirovinskom osiguranju

U anketi koju provodi In-Portal o položaju osoba s invaliditetom nakon ulaska Hrvatske u EU, više od 50 posto ispitanika vjeruje kako će biti bolji. Slažete li se s tim mišljenjem i zašto?
- Svakako bih se složio s tim mišljenjem. Ulaskom u Europsku uniju svim građankama i građanima će biti bolje pa tako i osobama s invaliditetom. Da ne vjerujemo u to, ne bismo ni činili sve ove napore da postanemo zemljom članicom. Europska unija pridaje posebnu pažnju punoj integraciji osoba s invaliditetom i mi ćemo se kao društvo morati pobrinuti da se približimo visokim Ministar Mrsić jedan je od najbližih suradnika premijera Zorana Milanovićastandardima. Posebno donošenjem zakona i strateških dokumenata koji neće biti samo mrtvo slovo na papiru, već će se doista i provoditi. Uskoro postajemo dio jedinstvenog europskog tržišta što nam otvara izniman potencijal za rast i svi mi moramo znati prepoznati i iskoristiti priliku koja nam se pruža.

Nedavno ste na Međunarodnom stručnom skupu u Zadru govorili o novom Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom. Pritom niste krili optimizam i najavili ste bolje dane kad je riječ o zapošljavanju ove često zanemarene, a tako brojne populacije. Čemu se, dakle, osobe s invaliditetom mogu nadati kada rečeni zakon stupi na snagu?
- Osobe s invaliditetom dugo su bile na margini, ne samo na društvenoj, nego i na margini političkog razmišljanja. Puno se govorilo, ali praksa je zakazala. Na deklarativnoj razini ne može se učiniti ništa.
Jedan od prvih velikih zadataka kojih smo se primili u MRMS-u bilo je reguliranje profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom. U periodu od desetak godina od donošenja prvoga Zakona, sustav nije funkcionirao i trebalo je vidjeti zašto je tako. Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava je kroz svoje uprave za rad i tržište rada te za mirovinski sustav, a u suradnji s našim provedbenim tijelima i organizacijama osoba s invaliditetom te pravobraniteljicom za osobe s invaliditetom, identificiralo sve nedostatke. Uhvatili smo se ozbiljnog posla jer smo kroz javnu raspravu i komunikaciju sa stručnjacima i širom javnosti, shvatili da je problema i više od onoga što smo prvotno mislili.

"Premda mnogi smatraju da možda nije pravi trenutak za uvođenje pravih promjena, uvjeravam vas da je osobama s invaliditetom u RH doista potrebna naša podrška i to pogotovo sada. Zato naglašavam da je naš novi zakon - zakon za budućnost"

Trenutno smo u završnoj fazi upućivanja novoga prijedloga zakona u proceduru čime ćemo konačno urediti sustav profesionalne rehabilitacije na kvalitetan način. Proširit ćemo kvotni sustav i na realni sektor, uz mogućnost korištenja zamjenske kvote kao što je stipendiranje, učenička praksa i sl. To su samo neke novosti koje će doprinijeti olakšanom zapošljavanju osoba s invaliditetom.
Zato iskreno vjerujem da će RH tim zakonom, a u trenutku pristupanja Europskoj uniji, puno kvalitetnije ispunjavati zadatke koje smo preuzeli ratifikacijom međunarodnih dokumenata o pravima osoba s invaliditetom. Time ćemo zaslužiti status ravnopravne članice europske zajednice i na osjetljivom području kakvo je osiguranje jednakih prava i mogućnosti za osobe s invaliditetom.
Novi zakon, uz ostalo, predviđa i osnivanje integrativnih radionica za zapošljavanje osoba s invaliditetom. Znači li to da postojeće zaštitne radionice polako postaju stvar prošlosti ili, barem, više neće biti dominantnim modelom profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom?
- Ne, zaštitne radionice će i dalje postojati. No bit će predviđene samo za osobe kojima je potreban takav stupanj prilagodbe radnog procesa da ne mogu biti uključene u integrativnu radionicu. Dakle, integrativna radionica će biti svojevrsni most između otvorenog tržišta rada i zaštitne radionice. Velika razlika će biti u tome što ćemo konačno uvesti standarde i pravila kojih će se svi morati pridržavati.
Jeste li zadovoljni trenutačnom primjenom Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom? Nisu rijetki glasovi koji kažu da je Konvencija tek mrtvo slovo na papiru...
- Da, Konvencija se ne provodi dosljedno i često se o njoj ne razmišlja kao o našoj obvezi koju moramo poštivati, a radi se o međunarodnom dokumentu koji je Hrvatska među prvim zemljama i potpisala. Treba razumjeti da je RH opterećena brojnim problemima s kojima se druge zemlje nisu suočavale. Dok su ljudi opterećeni vlastitom egzistencijom, teško je shvatiti da postoji jedna skupina ljudi čija se prava sustavno zanemaruju i kojima je zaista potrebna pomoć. Jer ako uspoređujemo jednu osobu koja nema nikakvih teškoća, a bori se za vlastitu egzistenciju, s osobom koja je u istoj poziciji egzistencijalne ugroženosti, a ima invaliditet zbog kojega naprosto ne može sudjelovati u društvenom životu na ravnopravnoj osnovi, onda bismo trebali razumjeti zašto je jako važno štititi i promicati njihova prava.Ministar Mrsić na Međunarodnom stručnom skupu u Zadru s dr. Slavkom Lebanom, izvršnim dopredsjednikom udruge OSVIT te Josipom Držaićem, ravanteljem ustanove URIHO
Premda mnogi smatraju da možda nije pravi trenutak za uvođenje pravih promjena, uvjeravam vas da je osobama s invaliditetom u RH doista potrebna naša podrška i to pogotovo sada. Zato naglašavam da je naš novi zakon - zakon za budućnost. Jednom kada se otvori tržište rada, a već sada se vide pomaci i počeci restrukturiranja, možemo očekivati, ne samo zapošljavanje, već i punu socijalnu uključenost osoba  s invaliditetom. To je uostalom, temeljni cilj UN Konvencije.
Koje mehanizme zaštite Vaše ministarstvo nudi onim osobama s invaliditetom koje su diksriminirane na radnom mjestu od strane poslodavca? O takvim je slučajevima In-Portal pisao u nekoliko navrata.
- Zakonom o radu zabranjena je diskriminacija na području rada i radnih uvjeta, bez obzira je li riječ o izravnoj ili neizravnoj diskriminaciji. Poslodavac je dužan zaštititi dostojanstvo radnika od neželjenih postupanja nadređenih, suradnika i osoba s kojima radnik redovito dolazi u doticaj u obavljanju svojih poslova. Ako osoba s invaliditetom smatra da je diskriminirana, može se obratiti poslodavcu koji je dužan ispitati pritužbu i poduzeti sve potrebne mjere primjerene pojedinom slučaju. Ako poslodavac ne poduzme takve mjere, radnik koji je uznemiravan ima pravo prekinuti rad, ali pod uvjetom da je zatražio zaštitu pred nadležnim sudom. Osobe koje smatraju da su bile diskriminirane mogu se radi pravne zaštite obratiti i Pravobraniteljici za osobe s invaliditetom i Pučkom pravobranitelju. Iako se diskriminacija još uvijek događa, vjerujem da se dosljednijim provođenjem UN Konvencije i svih zakona koji štite i promoviraju ljudska i prava radnika te podizanjem razine svijesti, može umanjiti šteta koju ona nanosi osobama s invaliditetom.

Hrvatske umirovljenike neki mediji sustavno plaše da bi mogli ostati bez mirovine ili da će im one biti znatno smanjene. Vi, opet, kažete kako će novi mirovinski zakon, koji u saborsku proceduru ide najesen, bitno poboljšati položaj umirovljenika. Kome vjerovati, Vama ili medijima?
- Nema dvojbe da treba vjerovati ovoj Vladi u čijem mandatu niti jednom nije došla u pitanje redovita isplata mirovina, kao niti usklađivanje mirovina, koje smo ponovno uspostavili od 1. siječnja 2012. godine, nakon dvije godine obustave usklađivanja.

"Ne treba čekati bolje sutra niti gristi nokte od neizvjesnosti, već vlastitim radom i trudom sebi osigurati bolju poziciju i sigurniju budućnost. Ne treba strahovati, već treba djelovati"

Istina je da ćemo u okviru novog Zakona o mirovinskom osiguranju, koji će biti upućen u Hrvatski sabor najesen, predložiti novi način usklađivanja mirovina. Nova formula usklađivanja također će uzimati u obzir rast prosječne plaće i potrošačkih cijena, ali na način koji će biti povoljniji za umirovljenike od važeće tzv. švicarske formule (50:50), kako u uvjetima gospodarskog rasta, kada plaće rastu brže od potrošačkih cijena, tako i u uvjetima gospodarske krize kad je obratno.
Naravno, mi smo izradili odgovarajuće analize i procjene mogućih rješenja. Međutim, u kojem omjeru će se uzimati u obzir stopa promjene potrošačkih cijena i prosječne bruto plaće, odlučit će se tek nakon provedene široke javne rasprave sa socijalnim partnerima, Nacionalnim vijećem za umirovljenike i starije osobe i ostalom zainteresiranom javnošću.
Kada govorimo o osobama s invaliditetom, izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju, riješit ćemo jedan od ključnih problema zbog kojih je značajan broj osoba s invaliditetom ostajao izvan svijeta rada i koji je najveća briga svih roditelja djece s invaliditetom. Naime, trenutačno važeći zakonodavni okvir osobama s invaliditetom koje primaju obiteljsku mirovinu ne pruža mogućnost ulaska u svijet rada. Mi ćemo im omogućiti da, ako zasnuju radni odnos, privremeno mogu obustaviti isplatu obiteljske mirovine koju ponovno mogu aktivirati po prestanku radnog odnosa. Kasnije će moći odabrati povoljniju mirovinu (obiteljsku ili onu ostvarenu temeljem vlastita rada).
I za kraj, što biste poručili osobama s invaliditetom? Trebaju li s čvrstom vjerom čekati bolje sutra ili gristi nokte od neizvjesnosti?
- Naš je zadatak svim građanima pružati jednake uvjete prilikom ostvarivanja svih prava pa tako i prava na rad. Međutim, i osobe s invaliditetom moraju aktivno sudjelovati u tom procesu. Potrebno je osvijestiti važnost cjeloživotnog ulaganja u sebe. Ne treba čekati bolje sutra niti gristi nokte od neizvjesnosti, već vlastitim radom i trudom sebi osigurati bolju poziciju i sigurniju budućnost. Ne treba strahovati, već treba djelovati.

Razgovarao: Mladen Kristić

Foto: PIXSELL