"Zbog ekstremnih kiša tijekom zadnje zime na području Zagreba stvorene su velike poplavne površine koje su uz temperaturu omogućile razvoj legla povećanog broja komaraca, i mi očekujemo da će se one nastaviti razvijati tijekom svibnja i lipnja", kaže Nikola Benić, voditelj odjela u Zavodu za javno zdravstvo

Aktualna najezda komaraca, iako neugodna zbog svrbeža od njihova uboda, uobičajena je prirodna pojava koja za sada ne donosi posebne zdravstvene rizike, priopćili su stručnjaci.
Mediji izvješćuju o pojavi komaraca u većini gradova uz rijeke i jezera, pri čemu procjene za neke od njih, poput Zagreba, govore o natprosječnoj brojnosti, dok osmatranja u Osijeku utvrđuju srednje velike populacije.

Zbog ekstremnih kiša tijekom zadnje zime na području Zagreba stvorene su velike poplavne površine koje su uz temperaturu omogućile razvoj legla povećanog broja komaraca, i mi očekujemo da će se one nastaviti razvijati tijekom svibnja i lipnja, kazao je Nikola Benić, voditelj odjela u Zavodu za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar.

Prag tolerancije na ubode

U Državnoj upravi za zaštitu i spašavanje nije se moglo doznati jesu li te pojave imale posljedica koje su tražile dodatne mjere zaštite.

Profesorica dr. Božena Barić sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta napominje da hladna zima nije uništila brojne ličinke koje prezime u tlu ili vodi, i upućuje poljoprivrednike da prate oglašavanja stručnih savjeta koje dobijaju po županijama. Za neke od nametnika trebat će upotrijebiti inhibitore rasta, kazala je.

Iako se populacije komaraca u Osijeku izražavaju veličinom od milijardu, u odnosu na rekordnu 2006. godinu one su tri puta manje, kaže profesor s osječkog Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera entolomog dr. Enrih Merdić.

Osječani su do podataka došli mjerenjima koja se zasnivaju na petnaestominutnom hvatanju komaraca posebnim aspiratorom na površini ljudskog tijela. Dobijeni broj se potom stavlja u matematičke formule koje pokazuju približan broj jedinki u skupinama. Čovjek tolerira pojavu tek nekoliko njih, a naša metoda pokazala je da za četvrt sata na čovjeka sletjelo do 216 jedinki, objašnjava dr. Merdić.

Komarci se hrane nektarom i sokovima voća, a grizu samo ženke nakon oplodnje. Za izgradnju jajašaca, kojih snesu od 150 do 400 na površini vode, baricama, površini zemlje ili s donje strane lišća, moraju imati krvni obrok koji sadrži proteine. Razvoj odrasle jedinke traje otprilike od tjedan dana do nekoliko tjedana, ovisno o temperaturi vode.

Komarci su se tek pojavili prije desetak dana, ali s obzirom na iznimno povoljne uvjete, očekujemo natprosječnu brojnost ove godine u svibnju i lipnju, kaže primarijus Benić.

Sredstva za odbijanje

Za točnije usporedbe i procjene bilo bi potrebno provoditi opsežnija istraživanja i mjerenja brojnosti populacija komaraca za što, na žalost, nije moguće osigurati odgovarajuća financijska sredstva, dodaje.

Također, podizanjem životnog standarda čovjek je sve osjetljiviji na vanjske utjecaje. To je samo znak da se udaljuje od prirode, ocjenjuje profesor Merdić.

Među dvadesetak vrsta komaraca koji su zabilježeni u Osijeku, ove godine prevladavaju komarci vrste Ochlerotatus caspius, koji su brzi letači pa su njihova širenja znatno brža. Osječki biolozi utvrdili su da im krug kretanja zna doseći 11,7 km.

I dok na Zemlji obitava oko milijun vrsta kukaca, što je oko dvije trećine životinjskih vrsa, zabilježeno je oko 3300 vrsta komaraca, od kojih u Hrvatskoj oko 50 vrsta.

Najveću aktivnost komarci pokazuju u sumrak i u svitanje. Osim svrbeža i lokalne reakcije na mjestu uboda ljudi nisu izloženi zdravstvenim rizicima jer za sada na području Zagreba ne postoje epidemiološki uvjeti prijenosa uzročnika zaraznih bolesti. U prirodi je dobro nositi odjeću dugih rukava i duge hlače, a otkriveni dio tijela treba premazati odgovarajućim sredstvima za odbijanje komaraca. Treba izbjegavati grubo češkanje mjesta uboda komaraca zbog mogućnosti oštećenja kože i unosa infekcije, a svrbež se može ublažiti hlađenjem mjesta uboda ledom.

Hina

Objavljeno: 07.05.2013