Gradnja kuća od balirane slame zbog svoje ekonomske isplativosti i niza drugih pogodnosti postaje sve popularnija. Prepreka za gradnju kuća od slame u Hrvatskoj je nedostatak zakona kojim bi slama bila certificirani građevinski materijal

Danas slama doživljava svoj preporod,  koristila se kao građevni materijal još u doba paleolitika (starijeg kamenog doba) u Africi. Slama je dio žitarica, ostatak koji nastaje nakon prikupljanja žita. Čitala sam o kućama od sijena, razlika između slame i sijena je veoma bitna. Slama je samo stabljika žitarice, sijeno sadrži sjeme i stabiljku. Izgleda isto, ali se nikako ne koriste bale sijena jer može doći do klijanja sjemenja ili će se razne životinje nastaniti u vašim zidovima.
Gradnja slamom ima niz prednosti:
- niska cijena sirovine (bala slame 3-8 kuna)
- veća otpornost građevine na potrese i udare vjetra, slama je duktilan materijal(može podnijeti plastičnu deformaciju bez loma), laboratorijska i empirijska istraživanja pokazala su da su bale slame pogodne za izgradnju najmanje dvokatnice, kada se bale slame koriste samo kao ispuna nosive konstrukcije mogućnosti su neograničene, teoretski možemo graditi i nebodere
- građevine od balirane slame su vatrootporne, sama slama je lako zapaljiva, ali čvrsto balirana i ožbukana vatrootpornija od većine konvencionalnih izolacijskih materijala, najčešće se koristi žbuka na bazi vapna, kada je dostupna glina je odlična jeftina zamjena, cementna žbuka se ne koristi jer stvara paronepropusni sloj, zid ne diše, onemogućen je prolaz viška vodene pare iz unutrašnjosti objekta prema van, posljedica je kondenzacija vlage s unutrašnje strane zida i truljenje slame, ne koriste se kamene i staklene vune (uobičajni toplinski izolatori koji mogu biti štetni za čovjeka ukoliko dospiju u pluća), odličan toplinski izolator je ovčja vuna koja se može nabaviti besplatno, kako u Hrvatskoj nema organiziranog otkupa i prerade ona se uglavnom baca, ovčja vuna stavlja se između između dva sloja tvrđeg masnog papira, može se i direktno ugraditi u zid, ali ne direktno na žbuku jer se time spriječava  prosušivanje

- izuzetna zvučna izolacija, često se koristi pri gradnji tonskih studija jer slama umanjuje šumove
- odlična kao termoizolator, stabiljke u balama se međusobno povezuju i stvaraju čvrstu vezu između bala čime popunjavaju pukotine i onemogućuju stvaranje hladnih mostova koji bi prenosili temperaturu izvana u unutrašnjost, ako u građevinu sa sunčane strane ugradimo velike staklene površine imamo energetski izuzetno učinkovit objekt, tako kuće od slame koriste sunčevu energije čime se održava toplina što smanjuje troškove grijanja
- slama je prirodan materijal, stoga je kvaliteta zraka u kućama od slame bitno bolja, ne ispušta nikakva isparavanja kao moderni materijali
- prednost gradnje balama slame je mogućnost gradnje nepravilnih oblika što kući daje poseban šarm
- važno je da su bale dobro prešane i suhe, stoga je neposredno prije početka radova dobro ispitati građevinsku slamu na vlagu

U Hrvatskoj su izgrađene tri ogledne kućice (12 četvornih metara) na otvorenim radionicama koje su organizirale  ekološke udruge u svrhu poduke o gradnji slamom. Kuće su izgrađene slamom od lokalnih poljoprivrednika, a zidovi su ožbukani glinom koja je nađena na terenu ili u blizini mjesta gradnje. U Donjoj Bistri kod Zaprešića mladi bračni par vlastitim rukama izgradio je prvu obiteljska kuću od slame i drveta u kojoj žive.

Božica Ravlić
 

Objavljeno: 02.12.2012