Najčešće ljudi dišu nepravilno, površinski, što uzrokuje pomanjkanje kisika koje za posljedicu ima glavobolju, nesanicu i bezvoljnost

Disanje je radnja koja se izvodi voljno i nesvjesno, a kontroliraju ga dvije različite skupine mišića. Jedna skupina pripada voljnom sustavu, a druga nevoljnom tzv. autonomnom.
Njemački biokemičar Otto Warburg, dobitnik Nobolove nagrade 1931. iz fiziologije, otkrio je enzim koji je odgovoran za disanje stanice. Još 1924. stvorio je hipotezu koja otkriva da rak, maligne bolesti i tumori koriste sustav anaerobnog (odsutnost kisika) disanja stanice. Normalne, zdrave stanice koriste aerobni (nužna prisutnost kisika) sustav metabolizma, a razvoj patoloških malignih stanja uvijek je povezan s anaerobnim metabolizmom stanice.

Pouke drevnih civilizacija

Mnoge drevne civilizacije znale su da vježbanje svjesne kontrole nad dahom stimulira i povećava životnu energiju. Jedna od najvažnijih tajni vitalnosti i mladenačkog izgleda leži u čišćenju krvotoka. Kisik uklanja otrove iz tijela i puni ga energijom. Najbrži i najdjelotvorniji način čišćenja krvotoka je uzimanje dovoljno kisika iz zraka koji udišemo.
Za zdravlje je najvažniji snažan imunitet, koji postižemo unosom manje toksina u organizam i/ili da pomognemo organizmu što prije izbaciti toksine iz sistema. Limfni sustav zadužen je za izbacivanje štetnih tvari u našem organizmu. Za protok krvi imamo srce koje svojim pumpanjem pomaže cirkulaciji krvi kroz tijelo. Limfni sustav nema takvu pumpu, za protok limfe najvažnije je disanje. Mišićne aktivnosti tokom disanja potiču protok limfe, dakle pomažu da se toksini izbace iz tijela, disanje masira unutarnje unutarnje organe, pospješuje probavu i apsorpciju hranjivih tvari, regulira rad srca i krvni tlak, protok energije kroz tijelo i učinkovitost većine fizioloških funkcija.
Većina ljudi danas diše nepravilno, zbog ubrzanog i neurednog načina života, upotrebljavajući samo 30 do 40 posto kapaciteta pluća. Mozak je organ koji treba tri puta više kisika od ostalih organa i ako ne dobiva dovoljno kisika crpi ga iz ostalih organa.

Posljedice nepravilnog disanja

Razlikujemo:
Donje ili trbušno disanje – ošit se isteže nadolje, tako da se donji dio prsnog koša proširuje, a donji dio pluća ispunjava zrakom, ovim načinom disanja možemo postići puni učinak, punu gibljivost rebara, ključne kosti, kralježnice i ošita, a time i veći kapacitet pluća. Ovakvim disanjem unosimo više kisika, koristimo manje napora i istovremeno masiramo unutarnje organ. Abdomen sadrži dvije trećine ukupne količine krvi, ritmičnim pokretanjem dijafragme i trbušnih mišića organi se pritišću i tako abdomen pumpa  i pokreće fluide (krv i limfu) po tijelu. Time rasterećuje srce koje radi mirnije i s manje napora, te poboljšava cirkulaciju. Udišite na nos, gledajte kako se  abdomen podiže i puni kisikom, te polako izdišite na usta. Trbušno disanje se mora vježbati neko vrijeme, ali kada se svlada počinje se spontano, opušteno udisati i izdisati.
Srednje ili prsno disanje – prsni koš proširuje se bočno, dah postaje plići i kraći, a kapacitet pluća je sve manji. Puni se samo gornja trećina pluća, a tijelo ulaže više energije za širenje grudnog koša nego kod trbušnog disanja. Većina žena diše na ovaj način.
Gornje  ili disanje ključnom kost – dah je kratak i brz te stoga previše površinski. Najčešće je uzrokovano psihičkim naporom ili stresom.
Kao djeca prirodno dišemo trbuhom, s odrastanjem gubimo naviku trbušnog disanja. Pod utjecajem stresa ili u stanju straha osoba diše ubrzano, neujednačeno, površinski, samo gornjim plućnim prostorom čime pojačava rad srca. Kod dubokog i ujednačenog disanja lakše se unosi kisik u organizam, tada srce radi ujednačenim ritmom. Duboko i sporo disanje znači svjesno disanje, ovako diše mali broj osoba. Najčešće ljudi dišu nepravilno, površinski, što uzrokuje pomanjkanje kisika koje za posljedicu ima glavobolju, nesanicu i bezvoljnost.

Alfa i omega života

Zašto je važno pravilno disanje?
- disanjem tijelo i organe opskrbljujemo kisikom
- disanjem se eliminira preko 70 posto otpadnih tvari iz tijela, ostalih 30 posto izbacujemo stolicom, znojenjem i mokrenjem
- svi vitalni organi posredno ili neposredno ovise o kvaliteti zraka koji unosimo u organizam
- nedostatak kisika izaziva umor, napetost, slab imunološki sustav, razne bolesti tijela i duha
- kisik je važan za vitalnost i mladolikost, pomoću njega najbrže i najdjelotvornije čistimo krvotok i punimo tijelo energijom
- kisik je poveznica uma i tijela
Život počinje i završava dahom.

B.Ravlić

Objavljeno: 30.04.2013