Čokolada: Ljekovita svojstva 'slatkog grijeha'

Zapanjujući su rezultati istraživanja znanstvenika Univerziteta u Georgetownu koji su otkrili da flavanoli u čokoladi zaustavljaju dijeljenje ćelija raka dojke. Oni smatraju kako bi se ovo otkriće moglo primijeniti i na druge oblike raka

Povijest čokolade seže do najstarijeg civiliziranog naroda Meksika,  Olmeka, koji su kuhali čokoladnu smjesu. Drevni narod Maya koristio je plodove drveta Theobroma cacao koji raste u kišnim šumama Amazone koje su kuhali, usitnjavali i tako dobivenu smjesu miješali sa vanilijom, sojom, čilijem. Ovaj napitak bio je dostupan samo odabranim i zvao se hrana bogova. Izvorno indijansko ime za čokoladu majanskog je porijekla i glasi 'xocoati', što znači 'gorka voda', a potječe od astečkog naziva za kakaovac 'cacahuatl'.

Kolumbovo otkriće čokolade

U Europu je na španjolski dvor sjeme kakaovca donio Kristofor Kolumbo, ali kakaovac nije pobudio zanimanje. Nakon što je španjolski konkvistador Hernando Cortez na dvoru astečkog kralja Montezume probao 'gorku vodu' 1519., vrativši se poslije desetak godina u Španjolsku donio je čokoladni napitak nazvan cho-co-lah-tay. U Španjolskoj samo redovnicima u samostanima bilo je dopušteno da obrađuju kakao u čokoladu, čime je Španjolska željela zadržati tajnu prerade čokolade od ostalih europskih zemalja. Redovnici su u tekuću čokoladu dodavali šećer i cimet te su čokoladu kao takvu zavoljeli i Europljani. Tajnu ovakvog slatkog napitka Španjolska je sačuvala oko stotinjak godina. Talijanski trgovac Antonio Carletti 1606. godine razbio je španjolski čokoladno – trgovački monopol i donio čokoladu u ostale europske zemlje. Čokoladu je uz A. Carlleti popularizirao brak španjolske princeze Marije Terezije i kralja Luja XIV,  kada je Marija Terezija 1616. godine kao vjenčani poklon francuskom kralju donijela čokoladu. Nekada se čokolada konzumirala kao napitak, zbog nemogućnosti dobivanja čvrste smjese. Nakon izuma preše za čokoladu najčešće je nalazimo u čvrstom stanju. Dijelimo je na tamne čokolade koje imaju više od 70 posto kakaa i svijetle sa manjim postotkom kakaa. Da bi dobili pozitivne efekte čokolade dnevno smijemo unositi do 100 grama tamne čokolade koja ima više antioksidansa, zdrave su i kada imaju u sebi orašaste plodove ili voće, ali dobro je izbjegavati punjene čokolade (karamela, nugat) koje ne sadrže hranjive tvari već masti i šećer. Bijela i mliječna čokolada ne sadrži flavonoide, stoga nema zdravstvene vrijednosti.

Znanstvenici s Univerziteta Heinrich Heine dokazali su da osobe koje redovno uživaju u čokoladi razvijaju veću otpornost na sunce tj. sastojci čokolade djeluju poput UV – filtera. Koža ljubitelja čokolade je čvršća, vlažnija i manje se peruta. Uz to poboljšava krvotok i kožu bolje opskrbljuju hranjivim tvarima. Švicarski znanstvenici navode da svakodnevna konzumacija čokolade kod žena sprječava stvaranje bora, čineći kožu elastičnom i glatkom.
Zabludu o čokoladi kao uzroku akni pobili su znanstvenici s Univerziteta u Newcastleu, koji su dokazali da čokolada ne potiče pojavu akni.
Kod pacijenata oboljelih od kroničnog umora već 45 grama tamne čokolade dnevno tokom osama tjedana dovela je do smanjenja umora. Naučnici vjeruju da čokolada potiče neuroprijenosnike odgovorne za upravljanje spavanjem i raspoloženjem.

Još su Asteci vjerovali u povezanost čokolade i libida. Suvremena znanost i brojne studije nisu pronašle afrodizijačka svojstva kod čokolade, no potvrđuju psihološki element pri kojem je osoba uvjerena da je čokolada afrodizijak, stoga tako i djeluje
 

Čokolada kao antioksidans

Pripadnici panamskog plemena Kuna tjedno konzumiraju oko 40 šalica kakaa, što znanstvenici s Harvardskog univerziteta smatraju razlogom od samo 10 posto oboljenja od moždanih udara, srčanih bolesti, raka i šećernih bolesti kod navedenog plemena. Razlog je u kakau koji uz tamnu čokoladu sadržava veliku količinu epikatehina za koji je dokazano da je dvostruko jači antioksidant od bioflavonoida crnog vina i ima tri put jače antioksidantno djelovanje od zelenog čaja.
Istraživanja mozga na zdravim ženama pomoću slikovnih tehnika otkrilo je da kakao bogat flavanolom na 2 do 3 sata povećava protok krvi u mozgu. Flavanol može poboljšati vaskularnu funkciju kod dijabetičara, naučnici vjeruju da bi kakao mogao koristiti starijim osobama koje boluju od demencije i Alzheimerove bolesti.
Zapanjujući su rezultati istraživanja naučnika Univerziteta u Georgetownu koji su otkrili da flavanoli u čokoladi zaustavljaju dijeljenje ćelija raka dojke, oni smatraju kako bi se ovo otkriće moglo primijeniti i na druge oblike raka.
Loše je što proizvođači čokolade često odstranjuju zdrave flavanole poput epikatehina zbog njihovog gorkog okusa, a za optimalne zdravstvene efekte trebamo upravo  tamnu čokoladu, poželjno s 80 posto kakaa iako ona ima gorak okus.

Afrodizijačka svojstva čokolade

Većina čokolada obiluje energijom; 50 posto energije u čokoladi dolazi od masti. Utješno je da otprilike polovina zasićenih masti u čokoladi otpada na stearinsku kiselinu koja ne podiže nivo 'lošeg'  LDL-kolesterola, već samo 'dobrog' HDL-kolesterola. Uz to masti u čokoladi pomažu kontroliranju otpuštanja glukoze u naše tijelo. Glikemički indeks većine čokolada iznosi niskih 45, što potvrđuje da nije nužno izbjegavati je u prehrani dijabetičara. Neke studije su pokazale kako tamna čokolada povećava učinak inzulina kod osoba s normalnim i visokim krvnim tlakom.
Znanstvenici sveučilišta u Californiji utvrdili su da čak i miris čokolade ubrzava proizvodnju imunoglobulina- koji identificira i neutralizira strana tijela kao što su bakterije i virusi. Čokolada pomaže izraziti pozitivne emocije, poboljšava raspoloženje jer sadrži teobromin – stimulans, sastojak koji uzrokuje euforiju feniletilamin, te serotonin – hormon sreće.
Profesor M.Turska iz British College utvrdio je da tamna čokolada može pomoći u liječenju ciroze jetre.
Još su Asteci vjerovali u povezanost čokolade i libida. Suvremena znanost i brojne studije nisu pronašle afrodizijačka svojstva kod čokolade, no potvrđuju psihološki element pri kojem je osoba uvjerena da je čokolada afrodizijak, stoga tako i djeluje.
Neugodan učinak čokolade je ovisnost koja nije slična ovisnosti koju izaziva alkohol, droge, lijekovi ili duhan, ali može uvjetovati pojavu fizičkih poteškoća povezanih sa prekomjernom tjelesnom masom i inhibicijom metabolizma kalcija. Osobe koje pate od smetnji u probavnom traktu (gastritis, čir želuca ili dvanaesnika) moraju paziti pri konzumaciji čokolade čiji sastojak kakao izaziva iritaciju osjetljive sluznice probavnog trakta. Ne preporuča se osobama koje imaju tegobe u području jetra i žučnih kanala jer kakao izaziva grčenje žučnih kanala i žučnog mjehura.
Danas se kakaovac uzgaja na Karibima u Africi, jugoistočnoj Aziji i na Južno-pacifičkim otocima Samoa i Nova Gvineja. Kakaovac je osjetljiva biljka koja ne podnosi niske temperature. U dobrim uvjetima stablo kakaovca prosječno naraste pet do sedam metara, na nekim plantažama čak do 30 metara. Stablo kakaovca može doživjeti do 200 godina, ali na plantažama se stabla zamjenjuju novima nakon 25 godina.

B.Ravlić