Proučavanje šuma na 11 lokacija u svijetu pokazalo je da biljke emitiraju male čestice koje lebde na vjetru kako temperature rastu i služe kao sjemenke za kapljice vode koje stvaraju oblake. Oblaci odbijaju sunčeve zrake i ublažavaju zagrijavanje

Biljke pridonose usporavanju klimatskih promjena emitiranjem plinova kako temperature rastu što dovodi do formiranja oblaka koji zasjenjuju planet, objavili su znanstvenici.
Taj učinak mogao bi ublažiti globalno zagrijavanje za jedan posto i do 30 posto lokalno kao u slučaju golemih šuma u Sibiru, Kanadi ili nordijskim zemljama, prenosi časopis Nature Geoscience.

Premda razmjerno malen, neki znanstvenici smatraju da je taj učinak još jedan dokaz važnosti zaštite šuma, koje pridonose usporavanju klimatskih promjena apsorbirajući stakleničke plinove te štite životinje.

Proučavanje šuma na 11 lokacija u svijetu pokazalo je da biljke emitiraju male čestice koje lebde na vjetru kako temperature rastu i služe kao sjemenke za kapljice vode koje stvaraju oblake. Oblaci odbijaju sunčeve zrake i ublažavaju zagrijavanje, objašnjavaju znanstvenici.

Istraživanje je provedeno u šumama u Europi, Sjevernoj Americi, Rusiji i južnoj Africi. Učinak je manji iznad vrućih tropskih šuma poput Amazonije ili bazena Konga.

"To je malen učinak - jedan posto nije mnogo", rekao je voditelj istraživanja Pauli Paasonen sa Sveučilišta u Helsinkiju i Međunarodnog instituta za primjenjenu sistemsku analizu u Austriji.

U istraživanju su sudjelovali znanstvenici iz Sjedinjenih Država, Kanade, Njemačke, Nizozemske, Južnoafričke Republike, Mađarske i Švedske.

Mnogi drugi maleni aerosoli, poput zagađenja iz tvornica, prometa i elektrana, također imaju sličan učinak odbijanja sunčeve svjetlosti što možda ublažava klimatske promjene.

No uloga prirode i biljnih plinova poput monoterpena nije bila jasna.

"Svi znaju miris šume", rekao je Ari Asmi, znanstvenik Helsinškog sveučilišta. "Taj miris čine ti plinovi".

"Šume osiguravaju dodatno hlađenje. To je još jedan razlog zašto bismo trebali čuvati i štititi šume", rekao je Dominick Spracklen, stručnjak za biljke i klimatske promjene Sveučilišta u Leedsu.

Hina

Foto: Nel Pavletić/PIXSELL

Objavljeno: 30.04.2013