Alkohol iz vina snažno potiče cjelokupni živčani sustav, širi krvne žile, posebno one u mozgu. Moždane stanice dobivaju više kisika, čime se izoštrava sposobnost mišljenja, poboljšava pamćenje i povećava kreativnost

Prvi povijesni dokazi o proizvodnji vina nađeni su u Iranu, datiraju od 8000-5000 godina pr. Krista. Kultivirana proizvodnja vina započela je u Sumeru i Egiptu oko 3000 godina pr.Krista, gdje je vino imalo važnu ulogu u svakodnevnim i religijskim ceramonijama. Vino je bila važna sastavnica svakodnevnog života u staroj Grčkoj i Rimu. Jedna od najslavnijih degustacija vina u povijesti dogodila se oko 170.g.n.e. u carskim podrumima u Rimu, središtu dotad poznatog svijeta, gdje se nalazila najbolja zbirka vina koju su prikupili carevi. U tim vlažnim i hladnim podrumima, Galen, osobni liječnik cara Marka Aurelija, želio je pronaći najbolje vino na svijetu. Galen je studirao medicinu u Aleksandiji, nakon toga otišao u Egipat,  gdje je proučavao indijske i afričke lijekove. Smatrao je da je vino univerzalan lijek, te je caru redovito propisivao vino i lijekove koji su sadržavali vino. Grčki liječnik Hipokrat, otac suvremene medicine, još 400. godine pr. Krista koristio je vino za jačanje, ublažavanje bolova kod išijasa, te liječio rane i crijevne bolesti. Nakon procvata islama, promjenile su se navike ispijanja vina, ipak kultura vina ostala je nenarušena u krščanskom dijelu Europe. Tvrdnje da je  prorok Muhamed uživao piti blago fermentirano vino od datulje navelo je neke španjolske muslimane na zaključak da je Alah zabranio vino i alkohol zbog neumjerenosti. U srednjem vijeku Katolička crkva bila je veliki zagovornik konzumacije vina, dok se pivo smatralo poganskim i barbarskim pićem te bilo zabranjeno u Njemačkoj.

Znanost o vinu

Do 19.stoljeća postojala je prava znanost o ljekovitosti vina, iako su gotovo potpuno zaboravljena dugi niz godina, pomalo se ponovno otkrivaju.
Svjetske znanstvene studije potvrdile su da umjerene količine vina pomažu zdravlju, takve osobe dulje žive, ostaju mlađe i vitalnije, dok ljudi koji ne piju vino imaju kraći životni vijek i češće su bolesni. Vino opskrbljuje organizam s do 40 posto više antioksidansa koji hvataju slobodne radikale i tako zaustavljaju pojačano razaranje stanica.
Često se postavlja pitanje koje vino ima bolje djelovanje na zdravlje - crveno (crno) ili bijelo? Novije studije iz SAD-a objašnjavaju da crveno vino sadrži važne polifenole (prirodne ili sintetičke tvari koje utječu na apsorpciju nutrijenata) u većim količinama, ali oni koje sadrži bijelo vino imaju jače antioksidativno djelovanje.

Zaštita od gojaznosti i dijabetesa

Vino djeluje kao blago sredstvo za smirenje, smanjuje napetost i anksioznost, kao dio prehrane poboljšava probavu i stimulira apetit. Kod osoba sklonih sužavanju krvnih žila i trombozi, redovita, umjerena količina vina može donijeti poboljšanje tj. djelovati preventivno. Osobe sa smetnjama u prokrvljenosti zbog loše prohodnosti arterija trebale bi piti lagana crvena vina koja vrlo dobro proširuju krvne žile. Resveratol je možda ključni sastojak u crvenom vinu koji pomaže u sprječavanju oštećenja krvnih žila, smanjuje "loš“ kolesterol i sprječava stvaranje krvnih ugrušaka. Međutim, većina istraživanja o resveratolu provedeno je na životinjama, indiciraju da antioksidans može pomoći u zaštiti od gojaznosti i dijabetesa, koji su veliki faktor rizika za bolest srca. Ali to su rezuldati dobiveni istraživanjem na miševima, ne i nad ljudima. Harvardski su znanstvenici uključili optimalnu konzumaciju vina kao jedan od osam načina za smanjenje opasnosti od srčanih bolesti, uključujući i srčani udar. Studije koje podržavaju crveno vino sugeriraju da antioksidansi u crvenom vinu, polifenoli, pomažu u zaštiti intime krvnih žila u srcu. Danski znanstvenik M. Gronbeck u tzv. Kopenhaškoj studiji tvrdi da polifenoli imaju antikancerogenu zaslugu. Interesantan je "francuski paradoks“ koji dokazuje kako Francuzi unatoč tome što puše i  jedu masno u odnosu na druge narode imaju ispodprosječan broj srčanih bolesti, bolesti krvotoka i oboljelih od raka.

Za poticanje probave preporuča se bijelo vino uz ručak, lagano crveno vino navečer

Brojna istraživanja ubrzo su dokazala da glavnu pozitivnu ulogu u "paradoksu“ imaju veće količine konzumiranog voća, maslinova ulja, povrća,  manje crvenog mesa, više sireva i način konzumiranja obroka. Francuzi jedu opušteno (ručak traje dva sata) i obavezno piju vino. Francuska je zemlja s najvećom porošnjom vina u Europi, po stanovniku se popije 64,5 litara godišnje, čak tri puta više u odnosu na Nijemce koji popiju 22 litre godišnje po stanovniku. Najveća pozornost dana je upravo resveratrolu, najnovija istraživanja na kulturi tkiva pokazuje da ova tvar štiti srčani mišić. Najčešći uzrok smrti srčana fibroza, stanje izazvano povišenim tlakom, a sastoji se od naglog aktiviranja stanica fibroblasta koje luče kolagen (tvar koja s vremenom izaziva zadebljanje srčanog mišića). U takvim okolnostima srce sve teže pumpa i nastaju problemi. Resveratol sprječava srčanu fibrozu i posljedice.

Kod slabokrvnosti razumne količine crvenog vina mogu spriječiti ili popraviti anemiju. Crveno vino pomaže tijelu da ne proizvodi kolesterol, jer je osobito bogat izvor antioksidanta, flavonida, koji se nalaze u kožici i sjemenkama grožđa, oni snižavaju kolesterol i čuvaju arterije. Alkohol iz vina snažno potiče cjelokupni živčani sustav, širi krvne žile, posebno one u mozgu. Moždane stanice dobivaju više kisika čime se izoštrava sposobnost mišljenja, poboljšava pamćenje i povećava kreativnost.

Definicija umjerenosti

U narodnoj medicini vino se oduvjek smatralo vrlo djelotvornim preventivnim sredstvom protiv prehlade, kašlja i gripe. Američki znanstvenih S.Cohen dokazao je da umjerene količine vina mogu ojačati otpornost protiv prehlade do 85 posto.
Starije osobe sa slabim želučanim lučenjem trebale bi prije, tijekom i nakon jela popiti kiselije bijelo vino. Za poticanje probave preporuča se bijelo vino uz ručak, lagano crveno vino navečer.
Svaka zdrava osoba može uživati u pozitivnom djelovanju umjerene količine vina, tijekom trudnoće i dojenja ne smije se konzumirati alkohol koji može kod djeteta uzrokovati duševna i tjelesna oštećenja. Za djecu alkohol je otrov, stanice mozga reagiraju znatno osjetljivije nego kod odraslih, napadnuti su enzimski sustav i metabolizam energije, dječja jetra nije toliko razvijena da bi mogla razgraditi alkohol.
Vino ne smiju konzumirati osobe koje boluju od čira na želucu ili dvanaesniku(vinska kiselina može pogoršati stanje), kod upale gušterače ili upale jetre, osobe koje boluju od hemeroida, pri pojačanom radu štitnjače, osobe koje boluju od gihta, visoki krvni tlak može biti posljedica uzimanja alkohola(umjereno pijenje vina snižava krvni tlak).
Vino se pije umjereno, tako uistinu produljuje naš život. Umjerenost se definira dvije čaše vina dnevno za muškarce i jedna čaša dnevno za žene, najbolje uz jelo kada alkohol polako prelazi u krv. Sadržaj čaše je 148 ml.

Božica Ravlić

Objavljeno: 18.04.2013