Kognitivni biolozi Angela Stoeger i Tekumseh Fitch smatraju da razlog Koshikova početka imitiranja ljudskog govora treba tražiti u ranoj mladosti slona

Slonovi su najveći kopneni sisavci koji danas žive na zemlji, biljožderi,  skotnost slonice traje 20-22 mjeseci i najduža je od svih kopnenih sisavaca. Mladunče kod rođenja može težiti i do 100 kg, žive do 70 godina. Danas živi samo tri vrste surlaša: afrički, šumski i azijski slon, manji broj znanstvenika predlaže patuljastog slona kao još jednu zasebnu vrstu.
U zološkom vrtu u Seulu(Južna Koreja) živi slon Koshik. Još od 2006. godine ljudi koji su radili sa Koshikom, 20-godišnjim azijskim slonom tvrdili su da on u određenim trenutcima imitira ljudski govor. Ova tvrdnja privukla je pažnju znanstvene zajednice, te je nakon dvogodišnje studije tima međunarodnih znanstvenika u časopisu Current Biology objavljeno izvješće kao prvi znanstveni dokaz da Koshiku uistinu imitira ljudski glas. U tekstu se navodi da Koshik ima sposobnost oponašanja ljudskog glasa i izgovara pet riječi na korejskom jeziku.

Jezikoslovac sa surlom

'Zdravo' (annyeong), 'Sjedi' (anja),  'Ne' (anija), 'Lezi' (nuwo) i 'Lijepo' (joa) riječi su koje Koshik izgovara surlom. Slon "govori“ tako što gura vrh surle u usta što mu pomaže da formira riječi. Ljudski govor ima dva važna aspekta, visinu zvuka i boju glasa, kod Koshika ove komponente odlično se nadopunjuju, iako, koliko god dobro on oponaša ljudski glas i riječi, ne postoji znanstveni dokaz kako Koshik razumije smisao riječi koje izgovara.
Kognitivni (znanstveno proučavanje uma ili inteligencije) biolozi Angela Stoeger i Tekumseh Fitch smatraju da razlog Koshikova početka imitiranja ljudskog govora treba tražiti u ranoj  mladosti slona. Koshik vjerojatno nije super inteligentan slon, već životinja od malena odvojena od vlastite vrste koja se pokušava stopiti sa svijetom. Tijekom pet godina života u zoološkom vrtu Everland (Yongin, Južna Koreja) bio je jedini slon i ljudi su mu bili jedino društvo tijekom važne faze odrastanja, kada se mladunci vezuju za okoliš i razvijaju. Stoga se pretpostavlja da je Koshik počeo oponašati zvukove ljudskih prijatelja kako bi uspostavio vezu sa njima.

Konverzacija na ruskom jeziku

Ranija istraživanja pokazala su da slonovi mogu imitirati zvuk kamiona.  Redari zoološkog vrta u Kazahstanu još 1983. godine tvrdili su da jedan njihov slon može izgovarati riječi na ruskom jeziku, tada je tvrdnja bila toliko nevjerojatna za znanstvenu javnost i nije postojao stručnjak koji bi provjerio taj slučaj.
Razumijevanje kako životinje uspijevaju oponašati ljudski govor moglo bi pomoći znanstvenicima da bolje razumiju ljudski govor, odnosno, jezike zemalja koje ne poznajemo.

Redari kazahstanskog zoološkog vrta su još 1983. godine tvrdili da jedan od njihovih slonova može da izgovara riječi na ruskom jeziku, ali tvrdnja je bila nevjerovatna i za naučnu javnost, pa se niti jedan stručnjak nije bavio tim slučajem.

In-Portal

Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Objavljeno: 20.04.2013