Dr. Iain Ryrie bliskost ljudi i dupina objasnio je sličnošću naših limbičkih sustava, dijelova mozga koji igraju glavnu ulogu u reguliranju mnogih fizioloških i emocionalnih procesa

Dupini imaju snagu, inteligenciju, blistavo pamćenje, naglašenu radoznalost, umiljatost i veliku privrženost čovjeku. Poznati su po tome kako upozoravaju plivače na morske pse, pomažu i igraju se s ljudima. Na fizičkom planu, način na koji dupini liječe je preko visoko – piskutavog zvuka koji stvaraju (uglavnom daleko izvan naše razine čujnosti), te na taj način proizvode serotonin (enzim sreće) u našem mozgu.
Nakon što su ljudi primijetili da druženje i sama blizina dupina imaju izrazito pozitivno, štoviše ljekovito djelovanje, u svijetu, najviše u SAD-u otvorene su brojne klinike koje su u liječenju djece i odraslih oboljelih od smrtonosnih bolesti primjenjivale terapijsko plivanje s dupinima. Programi u kojima sudjeluju dupini veoma su skupi i ljudi svih dobi dolaze kako bi plivali sa dupinima misleći da će biti ozdravljeni.

Čuda (ni)su moguća

Autistična djeca, djeca s Downovim sindromom, ljudi sa kroničnim bolestima dolaze u potrazi za aktivnostima koje nudi TPD u nadi da će im dupini omogućiti čudo. Jedna od grupa koja je bila najviše posvećena potvrđivanju TPD-a kao medicinske terapije Aqua Thought Foundation koristila je EEG sistem kako bi zabilježili učinke terapije plivanja s dupinima. Podaci koji su prikupili pokazali su da je nakon plivanja s dupinima ljudski mozak jako opušten. Ipak, priznali su da je učinak sličan ako ne i istovjetan u interakciji s domaćim životinjama poput pasa i mačaka ili jednostavno nakon tople kupke. To povlači pitanje zašto bi itko plaćao tisuće dolara kako bi postigao učinak tople kupke? Odgovor je jednostavan: ljudi traže čudotvorni lijek dok istodobno drugi traže zaradu u tome.

2005. godine objavljena je znanstvena studija o AAT-u (Terapiji potpomognutoj životinjama) u kojoj je navedeno kako delfini uspješno liječe depresiju ljudi od lakših do umjerenih slučajeva. DAT (Terapija potpomognuta delfinima) ostavljena je po strani zbog navodnih metodoloških propusta, ali s obzirom da nam je poznat veliki utjecaj farmacije koja ogroman profit ostvaruje upravo na antidepresivima, ne iznenađuje što je AMA (Američka Liječnička Udruga) odbila prihvatiti DAT kao legalnu metodu za ublažavanje i liječenje depresije kao i ublažavanje autizma.

Interakcija sisavaca

Mnoga istraživanja pokazala su dobrobiti druženja s dupinima, posebno ono provedeno u Hondurasu na petnaestero depresivne djece. Psiholozi sa Sveučilišta u Leicesteru, koji su surađivali na istraživanju utvrdili su da su simptomi depresije bili slabiji kod djece koja su plivala s dupinima, u odnosu na djecu koja su plivala na istom mjestu, ali bez dupina. Grupa djece plivala je i ronila u društvu dupina sat vremena dnevno tijekom dva tjedna, dok je druga grupa činila isto bez dupina. Nakon dva tjedna kod obje grupe zabilježeno je poboljšanje, ali veće kod djece koja su plivala i ronila s dupinima. Prof. Michael Reveley, sudionik istraživanja, primijetio je da su dupini vrlo inteligentne životinje, sposobne za složeno ophođenje s ljudima te imaju pozitivan stav prema ljudima. „Neki depresivni ljudi imaju teškoće u komunikaciji s drugim ljudima i bolje reagiraju na druge oblike komunikacije. Ljudi su dio prirodnog svijeta, pa interakcija s njime ima povoljne učinke na nas“ rekao je prof. Michael Reveley.
Dr. Iain Ryrie bliskost ljudi i dupina, ali i drugih sisavaca objasnio je sličnošću naših limbičkih sustava, dijelova mozga koji igraju glavnu ulogu u reguliranju mnogih fizioloških i emocionalnih procesa. „Mi ljudi programirani smo na potrebu za dodirom i povezanošću s drugima, po čemu se razlikujemo od gmazova, koji nemaju limbički komunikacijski sustav. Stoga smo sposobni stvarati prisne odnose s brojnim sisavcima, zbog biološke i društvene sličnosti.“ Životinje, posebno sisavci, najbolje mogu promijeniti našu sposobnost socijaliziranja, koja je kod depresivnih osoba tipično smanjenja i usmjerena prema izolaciji. Stoga je logično da plivanje s  dupinima i druženje s drugim životinjama može ublažiti depresiju i tjeskobu.“

Bez čvrstih znanstvenih dokaza

Roditelji djece koja imaju Down sindrom ili autizam, a odveli su svoju djecu na plivanje s delfinima zadovoljni su rezultatima. Ipak, statistike su pokazale da samo 30 posto djece polaznika terapije plivanja s delfinima pokazuje ikakav napredak. Bez obzira radi li se o slabom ili o značajnijem učinku, isti su rijetko trajali duže od nekoliko dana. Iscrpnija istraživanja pokazala su da su ljudski interakcijski programi i metode znatno učinkovitije, s više od 65 posto učinka. Prirodno je da roditelji djetetu žele pružati svaki vid terapije koji bi im mogao pomoći, ali unatoč intenzivnim istraživanjima još nema znanstvenog dokaza da terapijsko plivanje s dupinima pomaže liječenju autistične djece.
Maria Kaminski, predsjednica njemačke nacionalne udruge Autizam, kaže: "Dupini su divlje životinje. Etičko je pitanje smijemo li ih lišavati slobode kako bismo ih iskorištavali za sumnjive svrhe.“

Božica Ravlić

Objavljeno: 08.04.2013