EU ima niz propisa kojima se uređuje područje funkcionalne hrane, ali najvećem zanimanju za funkcionalnu prehranu pridonio je nutricionizam kao znanstvena disciplina 21. stoljeća

Funkcionalna hrana je ona koja sadrži  bioaktivne sastojke za koje je znanstveno utvrđeno da imaju povoljno djelovanje, te čijom se dužom konzumacijom može utjecati preventivno ili terapeutski na različite aspekte zdravlja ljudi. Ona može biti konvencionalna sa bioaktivnim komponentama ili „obogaćena“ tako da smanjuje rizik pojave neke bolesti. Kao što je Hipokrat rekao – „Neka tvoja hrana bude tvoj lijek i neka tvoj lijek bude tvoja hrana.“
Funkcionalna hrana poznata je još u tradicionalnoj kineskoj medicini 1.000 godina prije nove ere.  Japan je prva zemlja koja je funkcionalnu hranu definirala zakonskim propisima kao hranu koja dokazano djeluje povoljno na zdravlje ljudi i dobiva oznaku FOSHU (Foods for Specified Health Use). EU ima niz propisa kojima se uređuje područje funkcionalne hrane, ali najvećem zanimanju za funkcionalnu prehranu pridonio je nutricionizam kao znanstvena disciplina 21. stoljeća.

Suzbijanje kancerogenih procesa

Većina osnovne funkcionalne hrane jest nemodificirana neprerađena hrana, voće i povrće (bogato aktivnim sastojcima npr. sulforafan, beta karoten i likopen), mekinje zobi koje sadrže vlakna bez glutena, zeleni čaj bogat fitokemikalijama poznatima kao katehini. Funkcionalna hrana može biti i modificirana hrana u koju su dodane biološki aktivne tvari. Napitci obogaćeni vitaminima i mineralima, ulje obogaćeno omega-3 masnim kiselinama, jogurt, kefir, acidofil  i ostali fermentirani proizvodi u koje se dodaju probiotici i prebiotici..
Probiotici su živi mikroorganizmi dodani hrani s ciljem poboljšanja ravnoteže crijevne mikroflore koja je narušena uslijed raznih poremećaja u organizmu. Probiotici nisu lijek, ali znanstvene studije potvrđuju njihovo blagotvorno djelovanje u sprječavanju raznih vrsta crijevnih i urogenitalnih infekcija, posebno za uspostavljanje normalne crijevne mikroflore nakon terapije antibioticima, novija istraživanja ukazuju značajan učinak probiotičkih mikroorganizama u suzbijanju kancerogenih procesa u probavnom sustavu.
Prebiotici su neprobavljivi sastojci hrane koji utječu na domaćina selektivno stimulirajući rast i aktivnost jedne ili ograničenog broja crijevnih bakterija, temelje se na hipotezi da crijevo nastanjuje veliki broj različitih bakterija koje mogu biti ili štetne ili korisne za ljudski organizam. Jedan od najpopularnijih prebiotika,  inulin uz navedene karakteristike prebiotske kulture,  poboljšava apsorpciju kalcija i magnezija, te smanjuje količinu kolesterola i triglicerida u krvi.
Tijekom posljednjeg desetljeća u žarištu zanimanja znanstvenika i laika našli su se antioksidansi, slobodni radikali i oksidativni stres. Oksidativni stres nastaje kada produkcija slobodnih radikala nadvlada sposobnost tijela da ih neutralizira tj. eliminira, a može nastati i  uslijed manjka antiosidansa  ili obilja slobodnih radikala. Antioksidansi, prehrambena vlakna, fitoestogeni, vitamini i minerali – sastojci cjelovitih žitarica pokazali su sposobnost smanjenja rizika od kroničnih bolesti. Najvažniji antioksidansi koji se moraju svakodnevno unositi hranom su vitamini A (ili provitamin vitamina A – beta karoten), C, E, te minerali selen, cink, bakar, mangan i željezo.

Pohvala maslinovom ulju

Za postizanje visoke gustoće koštane mase ključan je unos kalcija i vitamina D, te cijelog niza drugih vitamina, minerala i elemenata u tragovima, posebno tijekom adolescencije. Osteoporoza je vezana uz prirodan proces starenja koji uključuje smanjenu razinu estrogena kod žena i testosterona kod muškaraca, te nedovoljan unos kalcija, magnezija, fosfora i vitamina D. Slobodne radikale u našem organizmu pospješuju pušenje, zagađeni zrak, radijacija, herbicidi, razni toksini iz okoline, pretjerano izlaganje suncu, neuravnotežena prehrana, stres. Folna kiselina – vitamin B skupine veoma je važan ženama u reproduktivnom razdoblju i prvim mjesecima trudnoće. Jedno od najvažnijih medicinskih otkrića 20. stoljeća je činjenica da se odgovarajućim unosom folne kiseline prije i na početku trudnoće oštećenja živčanog sustava novorođenčeta smanjuje za 50 do 80%. Folna kiselina povoljno djeluje i na zdravlje krvožilnog sustava.
Ribe (skuša, tuna, losos, brancin) su bogati izvor Omega-3 masnih kiselina koje spadaju u skupinu esencijalnih nezasićenih masnih kiselina. Istraživanja dokazuju povoljan učinak omega-3 masnih kiselina na razvoj mozga dojenčadi i djece, poboljšavaju misaone sposobnosti, koncentraciju i razlučivanje odraslih i osoba starije dobi. Omega-3 masne kiseline imaju važnu ulogu kod sprječavanja bolesti srca i krvožilnoga sustava, smanjuju kolesterol u krvi i nastanak krvnih ugrušaka.
Maslinovo ulje poznato još iz vremena antike zbog izuzetnog kemijskog sastava cijenjeno je i danas, sadrži optimalan odnos esencijalnih masnih kiselina i vitamina. Djeluje preventivno kod bolesti srca i krvožilnog sustava, smanjuje rizik od nastanka gastritisa i čira na želucu, te ima pozitivan utjecaj na rast i razvoj djece.
Posljednjih nekoliko godina veliki interes pobudili su biljni steroli, tvari kemijskom strukturom sličnom kolesterolu. Djelovanje sterola temelji se na ometanju apsorpcije kolesterola te sprječavanju prelaska molekula kolesterola iz crijeva u krvotok.
Funkcionalnu hranu i funkcionalne namirnice treba razlikovati od različitih proteinskih dodataka prehrani koji se nude u obliku praha, kapsula ili tableta. Funkcionalna prehrana temelji se na uobičajenim namirnicama koje imaju dugotrajno pozitivno djelovanje na naše zdravlje, a osviješteni ljudi sve je više primjenjuju u svojoj prehrani.

B.Ravlić

Foto: Goran Jakus/PIXSELL

Objavljeno: 04.04.2013