BRANIMIR ŠUTALO Slijepe i slabovidne osobe nikada nisu bile teže zapošljive

Kao jedan od problema Šutalo ističe i inkluziju slijepih i slabovidnih u redovni obrazovni sustav, koju označava kao 'neuralgičnu točku'

Branimir Šutalo

 

Branimir Šutalo viši je stručni savjetnik u Gradskom uredu za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom. Javnosti je poznat i kao prononsirani kvizoman, par se puta natjecao u ‘Potjeri’, a usto je i prvi slijepi filmski kritičar - i to svjetski! - koji je svoje zapažene recenzije objavljivao upravo na našem portalu.

U njegove reference spada i zavidna stručnost kada je riječ o problematici vezanoj za osobe s invaliditetom. Sa Šutalom razgovaramo povodom Međunarodnog dana bijelog štapa, koji se obilježava 15. listopada, zainteresirani za njegove stavove o statusu i pravima slijepih i slabovidnih u Lijepoj našoj.

- Ne bih se usudio reći da se u proteklih godinu dana dogodio određeni progres po pitanju prava OSI, pa tako i slijepih i slabovidnih osoba. Čak mi se čini da već neko vrijeme svjedočimo nekoj vrsti stagnacije - kaže Šutalo.

- Dakako, evidentni pomaci događaju se na polju modernih asistivnih tehnologija i oni zasigurno olakšavaju, u praktičnom smislu, svakodnevni život, obrazovanje i informiranost slijepih i slabovidnih osoba. Iako smo na tim poljima 'opremljeniji' nego ikada, paradoksalno, nismo nikada bili teže zapošljivi.

Kao jedan od problema Šutalo ističe inkluziju slijepih i slabovidnih u redovni obrazovni sustav, koju označava kao 'neuralgičnu točku'. Proces učinkovite inkluzije, koja tim mladim ljudima omogućava bolje pozicioniranje na tržištu rada, apsolutno je pravi put, ali osnovni preduvjet je da obrazovni sustav mora biti mjesto gdje će inkluzija slijepih i slabovidnih učenika biti ostvarena u što je moguće većoj mjeri.

- Nažalost, čini mi se da na tome polju jako kaskamo i da su slijepi i slabovidni učenici još uvijek strano tijelo u obrazovnom sustavu. Odgovorni će sigurno reći da je riječ o tranzicijskom razdoblju, ali slijepi i slabovidni učenici će biti žrtve tranzicije i šteta će biti nepovratna.

Pitamo ga ulaže li Grad Zagreb značajne napore kako bi slijepi i slabovidni bili ravnopravni članovi zajednice. Postoje naime i oni koji tvrde da se osjećaju kao građani drugog reda, zanemareni, životare na marginama društvenog interesa.

- Možda nisam dovoljno objektivan jer i sam radim u Gradskom uredu nadležnom za problematiku OSI, ali ipak ću se usuditi reći da sve moje kolege predano, s puno znanja i iskustva, rade na poboljšanju života slijepih i slabovidnih Zagrepčana. Od pročelnice pa do svih ostalih. Posebno bih istaknuo da je u našem uredu zaposleno dvoje slijepih osoba i to na odgovornim pozicijama, gdje pokušavamo svojim znanjem, ali i autentičnim životnim iskustvom dati prilog našoj radnoj
okolini - veli Šutalo.

Ipak priznaje da je i u Zagrebu već neko vrijeme prisutna stagnacija, ali očekuje da će se ozbiljni pomaci dogoditi iduće godine. Mnoge od njih, napominje Šutalo, predviđa aktualna gradska Strategija izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom.

- Na nama je da strategija ne bude samo proklamirana lista želja i prazno slovo na papiru, nego da se njezini ciljevi konkretiziraju kao vidljiva korist za sve slijepe i slabovidne Zagrepčane. Dakle, više ozvučenih raskrižja, više taktilnih staza, više pristupačne kulture, sporta, javnog prijevoza. Stvarna inkluzija u dječje vrtiće i osnovne škole - zaključuje Šutalo.

 

Mladen Kristić

 

Povezane vijesti