INTERVJU, MIROSLAV RADMAN Od koronavirusa umiru ljudi koji bi umrli i bez njega

Osobno, ne bih volio ovisiti samo o cjepivu jer se radi o utrci s brzom evolucijom virusa. Primjeri neuspjeha cjepiva iz istog razloga su AIDS (nema uspješnog cjepiva) i gripa jer svake godine treba novo cjepivo, kaže Miroslav Radman

Miroslav Radman

 

O koronavirusu pitali smo Miroslava Radmana, splitskog biologa, člana hrvatske, francuske, europske i svjetske akademije znanosti i umjetnosti i osnivača Mediteranskog instituta za znanost o životu, MEDILS, kojem je nedavno uručeno francusko državno odličje Vitez Nacionalnog reda Legije časti.

Možete li s čitateljima In Portala podijeliti svoje mišljenje o stvarnoj opasnosti  koronavirusa, odnosno, u kojoj mjeri se radi o širenju panike?

- Važno mi je naglasiti da se radi o osobnim razmišljanjima, a ne o izjavama za javnost jer bi bile neodgovorne zbog manjka znanja i podataka o budućnosti 'stvarne opasnosti koronavirusa'. Koronavirus se jako brzo i nepredvidljivo mijenja, kao i mi, i društvo, ali bitno sporije.

 Službeni podaci - ako su točni - pokazuju da nema povećane globalne smrtnosti ove godine u usporedbi s prošlim godinama. To meni govori da od koronavirusa umiru ljudi koji bi umrli i bez koronavirusa (samo, možda, koji mjesec dana kasnije). Kada se uspoređuje smrtnost, mjesec po mjesec, jedino značajno povećanje globalne smrtnosti ove godine, s obzirom na prošlu, bilo je u mjesecu kolovozu, a geografski na Jadranu, - baš kada su se turisti pomiješali s nama i među sobom. Imam svoje ideje zašto se je to dogodilo. Neka svatko lijepo živi doma sa 'svojim' virusima umjesto da umru od miješanja s 'tuđim' virusima.

Pragmatično i pošteno pitanje bi bilo: što ja radim za sebe i za svoju familiju s obzirom na opasnost od koronavirusa? Odgovor je: kisik, voda, prehrana i spavanje, to jest prevencija otpornošću. Po važnosti idu: oksigenacija (duboko disanje u borovoj sumici uz more po oko 5 minuta, nekoliko puta dnevno), rehidracija (redovno pijuckanje vode i vodeni sprej u lice), zdrava hrana - uz antioksidantne i protuupalne suplemente cinka, selenija, vitamina C, E i D, resveratrola, astaksantina i koenzima Q10. Ako ne mogu lako zaspati, onda 1-3 mg melatonina (prirodni hormon spavanja i sjajan antioksidans). Suplementi: dva tjedna s tjednom pauze. Par časa crnog vina dnevno - bez pauze! Šetanje sa psima.  Nakon sedam godina ovog režima - ni jedna jedina prehlada za razliku od redovnih prehlada i gripa kada sam bio 30-40 godina mlađi. Da li je to baš radi ovog režima ne znam jer nemam kontrolni eksperiment sa samim sobom, u istom vremenu, a bez ovog režima.

Jesmo li, po Vama, zaista blizu pronalasku efikasnog cjepiva protiv covida?

- Osobno, ne bih volio ovisiti samo o cjepivu jer se radi o utrci s brzom evolucijom virusa. Primjeri neuspjeha cjepiva iz istog razloga su AIDS (nema uspješnog cjepiva) i gripa (svake godine treba novo cjepivo).

Kako je moguće da postoje zaraženi bez simptoma, možete li nam pojasniti.

- Ne mogu. Banalna znanstvena pojašnjenja su: urođeni imunitet, imunitet krda, itd. Ali više vjerujem u neznanstveno pojašnjenje a to je - sreća (s genima i s uvjetima intra- i ekstrauterinog života). Dakle, jak, zdrav organizam, bez obzira na dob i sreća s varijantom virusa koji nas inficira - neki će biti 'impotentni', a neki super agresivni - za danu osobu! Lutrija!

Može li pandemija korona virusa čovječanstvu donijeti i nešto dobro, što možemo naučiti iz pandemije?

- Ovo pitanje je dirljivo! Naravno da možemo nešto naučiti , ali nije neka vrhunska pedagogija. I od batine, rata i kuge se može nešto korisno naučiti ali onda batina postaje pedagoško pomagalo. Ako nismo dovoljno pametni i talentirani đaci onda nam preostaje pedagogija batine. Međutim, nezgodno je što toj pedagogiji izlažemo i novorođenu djecu! Ja sam zato aktivista humanije pedagogije koju definiram kao učenje učenja i stvaranje kulture življenja - a ta je pedagogija, u cijelom svijetu, stvarno jadna. Sve dok se ne uvede u naobrazbu znanje i poštovanje ljudske biologije ostat ćemo barbari - možda high-tech konzumenti, ali ipak barbari. Osjećate li nailaženje high-tech neoprimitivizma? Rješenje bi bilo u usklađivanju izvrsnosti i solidarnosti uzimajući u obzir ljudsku biološku prirodu takvu kakva je, jer do daljnjeg druge nemamo na izboru.

Je li znanost danas uopće dovoljno na cijeni,  a ako nije, što je krivo tome?

- Sjajno pitanje i lak neugodan odgovor! Nakon zadivljujuće pojave, i kulturne simbolike, renesanse i znanosti 19-og i početka 20-og stoljeća, ušli smo u 21 stoljeće degradacijom važnosti znanja u korist tehnologija (koje su pomagala, oruđe) i konzumentske komercijale na kojoj se osniva sadašnja ekonomija. Znanje bi trebalo biti moć, a moć je postala isključivo financijska i sama sebi svrha. Svjedočimo evoluciji apstraktne financijske moći, koju realno posjeduju ljudi s Forbesove liste, a razvija se parazitiranjem na ljudima i ljudskom radu. Ljudi ponovo postaju kmetovi, ovog puta kmetovi sprege tehnologije, komercijale i financija za čiji prosperitet rade - ne za kvalitetu svog života. Dokaz? Depresije i konzumacija psihofarmaka.

Jedino prava čista znanost i umjetnost bi nas mogle spasiti od degeneracije kvalitete življenja, ali kakvi su nam znanstvenici? Umjesto da zadrže moć znanja, jeftino su se prodali pa više nemaju, i ne zaslužuju, nekadašnje poštovanje. Postali su dosadni trgovci i menadžeri. Znanstvenika sada ima barem sto puta više nego krajem 19- og i početkom 20- og stoljeća, a istovremeno ima sto puta manje karizmatičnih znanstvenika koji su stimulirali čitave  generacije budućih znanstvenika. Znanost se je na brzinu dezintelektualizirala u puku utilitarnost i ima tržišnu cijenu svoje utilitarnosti.

I mediji su odigrali svoju ulogu o ovom procesu. Kad pričamo o znanju, o divoti sklada prirode, prekidaju nas s pitanjem 'a čemu to može služiti u praksi?'. Hoće li uskoro prekinuti koncert s pitanjem 'a čemu praktično služi muzika'?

Radi naše djece i unuka, čuvajmo se hi-tech neoprimitivizma! Tehnologije su moć - oruđa i oružja - u bilo čijim rukama.

Anita Blažinović

 

Razgovarala: Anita Blažinović

 

Povezane vijesti