Novi uređaj izgrađen je na komercijalno dostupnoj protezi potkoljenice, ali ima senzore u koljenu i potplatu stopala koji stvaraju osjet ravnoteže i pritiska

 

Protetski udovi dostupni osobama s amputiranim nogama daleko su od savršenih. Njihovo korištenje dolazi s povećanim rizikom od pada, smanjenom pokretljivošću i one nisu istinsko ‘produženje noge’. Ti čimbenici, zajedno s popratnim mentalnim teretom, dovode do toga da mnogi ljudi prestaju koristiti proteze u potpunosti. Ali novi izum mogao bi to promijeniti.

Izvještavajući u časopisu Science Translational Medicine, istraživači su testirali novu protezu na tri osobe s amputacijom iznad koljena. Nazvan ‘neuroproteza’, uređaj potiče živce u nozi, što zauzvrat pomaže amputircu da osjeća kada su koljeno ili stopalo dodirnuti. To omogućava bolju detekciju predmeta na koje se možete spotaknuti i stvara osjećaj da je proteza doista dio tijela. Trenutno dostupne proteze oslanjaju se samo na osjećaj na mjestu gdje se umjetni ud susreće s tijelom.

Novi uređaj izgrađen je na komercijalno dostupnoj protezi potkoljenice, ali ima senzore u koljenu i potplatu stopala koji stvaraju osjet ravnoteže i pritiska, a koji se mogu prenijeti na živce putem sitnih elektroda koje su operativno ugrađene u nogu. Prvo je testirana na dvije osobe s amputacijom koje su otkrile da im omogućava da puno lakše hodaju i umanjuje fantomsku bol u udovima. Ova studija objavljena je u časopisu Nature Medicine prošlog mjeseca.

U novijoj studiji troje sudionika isprobalo je protezu i postali su vještiji u aktivnostima kao što su hodanje stepenicama i kretanje stazom s preprekama kad su bili ‘opremljeni’ novim udom. Osim toga, mogli su i bolje odrediti kada im netko dodiruje umjetnu nogu, čak i kad su bili vezanih očiju i začepljenih ušiju.

Pored ovih fizičkih poboljšanja, amputirci su i psihološki bili ‘bolji’. Imali su jači osjećaj vlasništva nad svojom protezom jer je bila više poput dijela njihova tijela, te su bili manje zabrinuti za nogu prilikom sudjelovanja u aktivnostima.

Sveukupno, sudionici su bili okretniji, pokretniji i manje podložni padovima kad su naišli na objekt koji nisu opazili. Mogli su se popeti stepenicama gotovo trećinu brže nego inače i bili su opušteniji kada su koristili protezu, javlja IFLScience.

- Ovaj rad otvara put daljnjim istraživanjima o tome kako mozak tumači različite strategije umjetne povratne informacije i razvoja potpuno implantabilnih senzorno-poboljšanih neuroproteza nogu, što bi moglo drastično poboljšati kvalitetu života osoba s invaliditetom - pišu istraživači.

Posljednjih godina bilježi se nevjerojatan napredak kada se u pitanju proteze. Još 2016. godine, istraživači su izvijestili o prvoj protezi koja je direktno povezana s mišićima, živcima i kostima, što je omogućilo amputircu da rukuje teškim strojevima i jajetom bez razbijanja. Ranije ove godine, znanstvenici su uspjeli spojiti protetsku ruku izravno u ženine živce, pružajući joj pokret i osjećaj dodira. Ako se takva vrsta tehnologije jednog dana bude mogla staviti na tržište, mogla bi imati znatan utjecaj koji će promijeniti život velikom broju ljudi.

Damir Fatušić

Objavljeno: 09.10.2019