Predviđanje šanse za smrt moglo bi zvučati morbidno, ali ovo bi se znanje moglo iskoristiti za odgađanje tog trenutka tako što će pomoći ljudima da promijene način života i prime adekvatne tretmane

 

Znanstvenici predvođeni Institutom Max Planck za biologiju starenja u Njemačkoj pronašli su 14 biomarkera u krvi koji su neovisno povezani sa smrću kod ljudi svih dobnih skupina, kako je jučer objavljeno u časopisu Nature Communications.

Naoružani ovim saznanjima, predvidjeli su rizik od smrti određene osobe u sljedećih pet do deset godina. Njihova su se predviđanja pokazala znatno preciznijima od onih dobivenih uobičajenim metodama, poput mjerenja krvnog tlaka i kolesterola.

- Kao istraživači starenja, želimo utvrditi biološku dob. Kalendarska dob jednostavno ne govori mnogo o općem zdravstvenom stanju starijih ljudi: jedan 70-godišnjak je zdrav, dok drugi možda već pati od tri bolesti - izjavila je voditeljica studije profesorica Eline Slagboom u izjavi.

- Sada imamo skup biomarkera koji bi mogli pomoći identificiranju ranjivih starijih ljudi koji bi se tada mogli liječiti.

Tim je proučavao metaboličke biomarkere pronađene u krvi 44.000 ljudi u dobi od 18 do 109 godina širom Europe. Za ove se biomarkere znalo da su uključeni u različite procese, uključujući metabolizam masnih kiselina, ravnotežu tekućina, raspad glukoze i upale. Tim je potom proveo naknadnu studiju s istim sudionicima, u rasponu od tri do 17 godina kasnije (za vrijeme koje je umrlo preko 5.500 sudionika), te je otkrio kako je prisutnost različitih biomarkera povezana s rizikom od smrtnost.

- Biomarkeri nam daju važan uvid u ono što se događa u zdravlju i u bolesti - komentirala je doktorica Amanda Heslegrave, istraživačica Instituta za istraživanje demencije University Collegea u Londonu, koja nije izravno uključena u studiju.

- U ovoj novoj studiji mnogi su markeri potvrđeni i uključeni u dugoročnu smrtnost, a autori sugeriraju da bi ih moglo biti više, što bi bilo vrijedno saznanje.

Međutim, doktorica Heslegrave je dodala da je potrebno raditi dalje prije nego što ovo istraživanje bude primjenjivo u praksi, što priznaju i autori.

- Iako ova studija pokazuje da ova vrsta profiliranja može biti korisna, oni ističu važnost potrebe za daljnjim radom na razvoju bodovanja na individualnoj razini koje bi bilo korisno u stvarnim situacijama - nastavila je Heslegrave.

- Dakle, to je uzbudljiv korak, ali još nije spreman.

Damir Fatušić

Objavljeno: 23.08.2019