Radman je istaknuo da do sada lijekovi djeluju na posljedice Parkinsonove bolesti, a ne na uzrok i zato uspjeh nije spektakularan

Miroslav Radman, Mladen Merćep i Igor Štagljar

Zadnjeg dana 3. Međunarodne konferencije Napredak u biomedicinskim istraživanjima, u petak, predstavljeni su najnoviji rezultati u istraživanju liječenja raka i uzrocima te liječenju Parkinsonove bolesti za koju je utvrđeno da je autoimuna bolest koja se može potencirati crijevnim infekcijama.

Konferencija, koja je okupila više od stotinu znanstvenika, akademika i budućih nobelovaca iz 16 zemalja svijeta, održavala se u suorganizaciji MedILS- a i znanstvenika Miroslava Radmana te Sveučilišta Toronto i znanstvenika Mladena Merćepa i Igora Štagljara.

O napretku u biomedicini govorio je organizator i domaćin konferencije, znanstvenik Miroslav Radman ,koji je istaknuo da o toj temi znanstvenici na konferencijama raspravljaju svake dvije godine što im je izuzetno bitno za rad na institutu u Splitu. Naglasio je da je važno što u tjedan dana mogu zamijeniti stotine sati čitanja i direktno popričati, a napretci su uglavnom na razni tehnologija.

- Nisu neki veliki proboji osim nekoliko noviteta na nivou imunoterapije tumora, ali je ogroman napredak u sakupljanju podataka jer su tehnologije vrlo moćne. Čini mi se da će kolateralna dobit od ovih istraživanja, koja su ciljana na zdravlje i medicinu, biti ta da ćemo puno više naučiti o fundamentalnoj, normalnoj fiziologiji i biologiji čovjeka. Momentalno učimo više o tome kako normalni, zdrav ljudski organizam funkcionira nego kako liječiti bolesti. To je dug proces - kazao je Radman.

Za ovogodišnju je konferenciju rekao da je bila sjajna, kao i da jako puno uče o tome kako relativno mali broj gena, oko 21 tisuću, od te relativno kompaktne genetske informacije dolazi do funkcioniranja organizma, razmišljanja ili emocija. Rekao je da je znatan napredak u razumijevanju uzroka bolesti posebno za Parkinsonovu bolest i za rak, pa se znanstvenici približavaju onom prvotnom, glavnom uzroku na koji treba djelovati, istaknuo je Radman, da ne bi bilo posljedica. Istaknuo je da do sada lijekovi djeluju na posljedice bolesti, a ne na uzrok i zato uspjeh nije spektakularan. Na kraju je poručio da se može sa relativno malo znanja, zdravog razuma i puno sreće doći do uspjeha koji još visoka tehnologija nije ponovila ni blizu i da uzrok mora biti jednostavan, no nije jednostavno do njega doći.

Znanstvenik Igor Štagljar sa sveučilišta u Torontu je izjavio da ako netko želi liječiti određenu bolest onda treba razlučiti sve molekule u njoj, a posebno je istaknuo kako su nova dostignuća u istraživanjima dovela do toga će se vjerojatno u sljedećih tri do pet godina neka od tih istraživanja početi primjenjivati na pacijentima. Njega je najviše fasciniralo otkriće francuske grupe, a radi se o novoj vrsti imunoterapije koja se bazira na blokiranju receptora tzv. NK stanicama.

- Napravljena je nova vrsta imunoterapije, ali i novo antitijelo koje je već u drugoj fazi kliničkih istraživanja pokazalo na 80 pacijenata u Francuskoj, Njemačkoj i Engleskoj jako dobre rezultate i 30 posto bolji odgovor pacijenata nego prije. To je velika stvar i ti su rezultati prikazani prije mjesec dana na svjetskoj onkološkoj konferenciji u Chicagu i sada u Splitu - rekao je Štagljar.

Kao važno otkriće spomenuo je ono u Torontu gdje je pronađeno novo antitijelo protiv receptora na površini stanica gušterače koji blokira receptor i tako uništava rak gušterače što bi u budućnosti mogao biti novi način liječenja, te bi od tri do pet godina mogao ući u primjenu. Trenutno je najveći izazov kako pobijediti bolest, nastavio je Štagljar i podsjetio da su kod nekih vrsta karcinoma već jako blizu izlječenja, kao i da je do sada karcinom gušterače bio nepobjediv, no sada će zbog novog otkrića 30 posto tih karcinoma moći liječiti efikasno u sljedećih pet godina.

Štagljar je spomenuo i otkriće iz Montreala koje je pokazalo da je Parkinsonova bolest autoimuna bolest koja se može potencirati crijevnim infekcijama i ako se te infekcije događaju vrlo rano u životu onda će doći i do ranog nastupa te bolesti. Posebno je naglasio potrebu rane detekcije karcinoma, odnosno redovnih pregleda.

Znanstvenici su tijekom pet dana raspravljali o molekularnoj i staničnoj biologiji bolesti, posebno u neuroznanosti, imunologiji, metabolizmu i raku. Usredotočili su se na koncepte i izazove unutar svakog znanstvenog područja, te sudjelovali na predavanjima o najnovijim tehnologijama u genomici, proteomici, metabolomici, signaliziranju raka, razvoju terapije, DNA oporavku i imunoterapiji.

Prva Međunarodna konferencija Napredak u biomedicinskim istraživanjima je u MedILS- u održana od 3. do 7. srpnja 2017. godine i tom je prilikom na njoj sudjelovalo stotinjak vodećih svjetskih znanstvenika iz područja biomedicinskih istraživanja koji primjenjuju i razvijaju nove OMICs pristupe s konačnim ciljem razumijevanja funkcije gena proteina terapijske važnosti.

Hina

Objavljeno: 24.06.2019