U pulskom Hotelu Histria u nedjelju, 2. lipnja 2019., završio je četverodnevni 59. međunarodni neuropsihijatrijski kongres s najdužom tradicijom na ovim prostorima

 

- Ovaj je skup most između dviju struka neurologije i psihijatrije. Sukus svega je zbrinjavanje bolesti mozga od kojih boluje više od milijardu ljudi na svijetu, odnosno svaka šesta osoba. Prošlogodišnja globalna studija potvrdila je da se učestalost bolesti mozga povećava i zato ovakvi znanstveni skupovi doprinose poboljšanju cjelokupne situacije – rekla je akademkinja Vida Demarin za Glas Istre.

Pritom je naglasila važnost preventivnih programa. Upravo je o tome i o optimalnom zdravlju mozga izlagala na plenarnom predavanju, a u skladu s motom svjetske federacije neurologa 'Nema zdravlja, bez zdravlja mozga'.

- Lani objavljeno istraživanje pokazalo je da bi se čak 35 posto demencija moglo spriječiti promjenama u životnom stilu kroz cijeli životni vijek. Postoji devet čimbenika rizika za demenciju. U mladalaštvu je čimbenik rizika nedostatak edukacije. To se može lako riješiti obaveznim obrazovnim programima na državnoj razini. Mladi ljudi moraju naučiti da svoj mozak trebaju 'filati podacima' i na taj način stvoriti takozvanu brain reserve - rezervu za kasniju životnu dob. U srednjoj životnoj dobi rizik je povišeni tlak. Dakle, tlak treba izmjeriti, otkriti ako je povišen i liječiti, što se jednostavno može lijekovima i promjenom životnog stila. Sljedeće što je važno je debljina zbog određenog odnosa između crijevne flore i mikrobioma. Previše sala dovodi do tog da se kasnije razvije kognitivni poremećaj. Osim tog, uklonjiv faktor je i gubitak sluha. Postoje ljudi koji primijete da slabije čuju u nekoj srednjoj dobi i onda im je neugodno svako toliko pitati da im se ponovi. Kako bi prikrili gubitak sluha ne ulaze u društvo. Zbog socijalne izolacije mozak nema dovoljno poticaja, što se kasnije može razviti u kognitivni poremećaj - objašnjava Demarin.

Ujedno je istaknula da su u kasnijoj životnoj dobi faktori rizika dijabetes, a zatim i socijalna izolacija.

- Jako je bitno da su ljudi u društvu, da diskutiraju, kako bi mozak stalno dobivao poticaj.

Naglasila je također i pušenje kao izrazit čimbenik rizika, kao i nedostatnu fizičku aktivnost.

- Ljudi se jednostavno zalijene, ne vježbaju, ne hodaju. Na koncu na demenciju velik utjecaj ima i depresija. Ohrabrujuće je da je sve navedene čimbenike moguće ukloniti i tada bi se spriječila svaka treća demencija. To je iznimno važno. Naša je zadaća širiti ta znanja u javnosti i među kolegama.

- Mozak je plastičan organ. Njemu samo treba davati nove poticaje. Sve to što se može subkortikalno raditi utječe na gubitak rezerve mozga. Zato treba davati stalno nove poticaje mozgu kroz učenje stranog jezika, sviranje klavira, plesanje. Već kada zakopčavamo gumbe lijevom rukom, to je svojevrsni poticaj za mozak - zaključuje.

Klaudija Klanjčić

Objavljeno: 04.06.2019