Sa Servusom doslovno možete razgovarati, glasom kontrolirati svjetlo, TV, telefon, radio, grijanje, klima uređaj, otvoriti vrata, pozvati interventne službe, čak i surfati internetom

Ležite potpuno nepokretni i jedino što možete je pustiti glas. Ali koga pozvati kada ste sami? Da živimo u socijalno osviještenom društvu, svaka osoba u takvom stanju imala bi mogućnost korištenja asistivne tehnologije.Primjer asistivne tehnologije je Servus koji je namijenjen osobama s najvišim stupnjem tjelesnog invaliditeta, pri čemu je najveći broj socijalno ugrožen i jedina nada su im donacijska sredstva koja mogu osigurati njegovu instalaciju čime dobivaju veću samostalnost i  kvalitetu života.

Robotizacija na hrvatskom jeziku

Servus sustav primjer je elektroničkog sustava koji korisniku omogućava da pomoću glasovnih naredbi upravlja svojim domom. Servus je sustav koji se sastoji od brojnih elektroničkih uređaja. Glavni dio sustava je centralna Servus jedinica sa kojom razgovarate i koja prenosi naredbe drugim uređajima koji kontroliraju Vaše kućne aparate i uređaje. Servus sustav razvijen je na Tehničkom fakultetu u Rijeci s ciljem da se napravi sustav koji će pomoći osobama s teškim tjelesnim invaliditetom. Iako u svijetu već postoje slični sustavi, ako se uvoze ne postoji korisnička podrška za njih u Hrvatskoj i nemaju

U pulskom Dnevnom centru za rehabilitaciju radi prvi kabinet asistivne tehnologije u Hrvatskoj

podršku za hrvatski jezik. Servus je prvi takav sustav koji podržava hrvatski jezik. Možda mislite kako je jednostavno 'prevesti' neki već postojeći program na hrvatski jezik, no problem je u tome što je za svaki jezik potrebno izraditi odgovarajući akustični model kako bi se moglo vršiti kvalitetno raspoznavanje govora na tom jeziku. Sa Servusom doslovno možete razgovarati i na taj način, samo glasom kontrolirati svjetlo, TV, telefon, radio, grijanje, klima uređaj, otvoriti vrata, pozvati interventne službe, čak i surfati internetom.

Pod asistivnim tehnologijama podrazumijeva se svaki proizvod, dio opreme ili sistema, bez obzira da li se upotrebljava u izvornom obliku, modificiran ili prilagođen, koji se koristi da bi se povećale, održale ili poboljšale funkcionalne mogućnosti osoba s invaliditetom (Encyclopedia of Disability, 2006).

Tehnologija za sretniji život

Pored proizvoda koji su tvornički dizajnirani kao pomagalo (invalidska kolica, hodalice, štake, prilagođene tastature, ekrani, miševi, programi kompjutera, knjige za osobe oštećenog vida, slušni aparati, govorna pomagala) i svaki predmet iz našeg okruženja može biti upotrijebljen kao pomagalo kada njegova orginalna ili modificirana namjena omogućava bolje funkcioniranje osobe s invaliditetom.
Asistivne tehnologije omogućavaju osobama koje ih koriste viši stupanj samostalnosti, bogatiji i aktivniji život, pristup sadržajima koji bi im bili potpuno ili teško dostupni bez upotrebe ovih proizvoda. Asistivne tehnologije razvrstane su u navedene kategorija: za svakodnevni život, komunikacijske, slušne, za sjedenje i stabilizaciju, za transport, informatičke, za učenje, čitanje, kontrolu okoline, ergonomske, za rekreaciju, ortopedske. Univerzalni dizajn proizvoda, pored namjene za široku upotrebu smanjuje mogućnost izdvajanja osoba s invaliditetom. Ugrađeni rukohvati, rampe na ulazu i u objektima, lift, dovoljna širina vrata, nisko postavljeni prekidači za svijetlo predstavljaju funkcionalno pripremljen prostor kroz koji se mogu kretati osobe koje koriste invalidska kolica ili neko drugo pomagalo, kao i svi ostali, pri čemu se osoba s invaliditetom kreće samostalno.

Veliki napredak za djecu

U pulskom Dnevnom centru za rehabilitaciju radi prvi kabinet asistivne tehnologije u Hrvatskoj. Kabinet je namijenjen radu s djecom s posebnim potrebama koja imaju poteškoća uslijed disleksije (poremećaj čitanja i sricanja), disgrafije (nesposobnost djeteta da svlada vještinu pisanja), cerebralne paralize, mišičnih distrofija, stanja potpune odsutnosti govora ili njegove nefunkcionalnosti nakon moždanih udara ili prometnih nesreća, autizma, oboljelih od ALS-a (amiotrofična lateralna skleroza – jedna od najčešćih bolesti motorike) te ostalih stanja u kojima postoje poteškoće u govoru, čitanju, pisanju te upravljanju neposrednom okolinom. Kabinet je opremljen različitim komunikatorima na dodir s posebnim tipkovnicama ili na narukvici, posebnom mišu koji radi na kuglicu radi lakšeg korištenja, raznim facilitarnim tipkovnicama s rešetkama i velikim tipkama za slova i brojke te smjerove koji olakšavaju korištenje osobama koje ne mogu kontrolirati pokrete.

Samo dodirom tipkovnice ili ikone na ekranu djeca mogu slagati rečenice, upravljati okolinom na način da mogu upaliti klimu, spustiti rolete, promijeniti program na televizoru, ovisno o tome koji je uređaj spojen. Mogu slati i SMS poruke, e–mailove tipkanjem na virtualnoj tipkovnici.
S djecom i ostalim korisnicima centra radi posebno obučena edukacijska rehabilitatorica koja je prvu edukaciju završila u bolonjskom Centru za asistivnu tehnologiju. Uz pomoć asistivne tehnologije omogućit će se djeci koja ne govore da izraze svoje želje, samostalnije življenje i socijalizacija u društvu.

Božica Ravlić

 

 Foto Goran Kovačić/PIXSELL 

 

 

Objavljeno: 12.03.2013