U izvješću pravobraniteljice za OSI stoji i podatak da su samo tri ministarstva, od njih 20 ispunila obvezu kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom, a to su ministarstva obrane i unutarnjih poslova te za demografiju

 

Vladajući i oporba u četvrtak su u saborskoj raspravi podržali Izvješće pravobraniteljice za osobe s invaliditetom za 2016. te pozivali na donošenje mjera koje bi poboljšale položaj osoba s invaliditetom, na veće senzibiliziranje javnosti prema njihovim problemima, a oporba je pak progovorila o odnosu vlasti prema instituciji pravobranitelja.

Prvobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak izvješće detaljno obrazložila, navodeći na početku da se u 2016. njezinom uredu obratilo 1394 građana.

"Najviše pritužbi odnosilo se na socijalnu zaštitu, rad i zapošljavanje, mirovinsko osiguranje, pristup dobrima i uslugama, zdravstvo i osiguranje. Kada govorimo o najčešćim povredama prava oni su se odnosile na povredu zakona, Ustava, Konvencije o pravima osoba s invaliditetom i drugih međunarodnih dokumenata, najčešće u području socijalne zaštite. Što se tiče dugotrajnosti postupaka tada je najviše povreda bilo u području mirovinskog osiguranja, a po pitanju sumnje na diskriminaciju, najčešće je bilo u području zapošljavanja i rada i to uskraćivanje razumne prilagodbe. U izvjeešću smo prikazali statističke podatke, naše stavove, postupanje, propise, prijedloge i preporuke, koje smo uputili državnim tijelima, prijedoge za poboljšanje položaja osoba s invaliditetom, kao i općenito položaj osoba s invaliditetom i životne situacije s kojima se svakodnevno suočavaju. Istaknula je segregaciju i izlaganje osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju i dalje u posebne ustanove. U ustanovama socijalne skrbi danas živi nekoliko tisuća osoba s različitim vrstama invaliditeta, iako su najbrojnije one s psihosocijalnim intelektualnim teškoćama. Posljedica je to usmjeravanja financijskih resursa u održavanje ustanova umjesto razvoja usluga u zajednici kojima bi osobama kojima je potrebna podrška bilo omogučeno da žive u svojim sredinama. Nema svijesti o tome koliko je veliko i ozbiljno kršenje prava kada se osobi s invaliditetom ograničava sloboda kretanja, provođenje života prema domskom rasporedu, bez privatnosti i u interakciji samo s osobljem ustanove. Osobe budu doslovno čuvane, što podsjeća na izdržavanje zatvorske kazne. Država nije razvila sustav rehabilitacije u zajednici, nemamo tim koji bi bio podrška osobi s invaliditetom u obitelji. Iskazujemo bojazan da se Hrvatska umjesto poštivanja ljudskih prva osoba s invaliditetom opredijelila za njihovu diskriminaciju kroz segregaciju u ustanove socijalne skrbi i druge oblike stalnog smještaja. Segregiranje je prisutno i u obrazovanju jer ponovno nije osigurano dovoljno podrške za obrazovanje u redovnom sustavu. Samo se Pravilnik o asistentima u nastavi donosi još od 2008. godine. Samo sedam posto osnovnoškolskih objekata je u potpunosti prilagođeno. Kada svakoj osobi s invaliditetom prilagodimo načine stjecanja zanaja i vještina, osiguramo im razumnu prilagodbu moći ćemo očekivati veću zaposlenost. Roditeljima se, primjerice, plaća gorivo za odlazak djece na nastavu samo u jednom smjeru. Kada se dogodi promjena u našoj svijeti, da su osobe s invaliditetom dio našeg društva, doći će i do uključujećeg okruženja u svim društvenim područjima", zaključila je Slonjšak.

Ovo izvješće je dobro detektiralo stanje osoba s invaliditetom u hrvatskom društvu, može se izvesti zaključak da se radi o starijim i slabije obrazovanim ljudima koji su diskriminirani, takvo stanje je već godinama, puževim korakom se ide naprijed, institucije nisu učinile dovoljno. Nitko ne radi istraživanja pa nemamo ni dovoljno podataka o problemima osoba s invaliditetom“, rekao je je Ivan Vilibor Sinčić, Živi Zid.

"U izvješćima iz godine u godinu spominju isti problemi, ali našom nesenzibiliranošću i nedovoljnim naporima od tih ljudi radimo osobe koje se zatvaraju u sebe, radije ostaju kod kuće i u konačnici su neproduktivni članovi društva koji žive životom loše kvalitete", rekao je Domagoj Hajduković, SDP

HDZ-ov Ante Babić rekao je kako bi bilo dobro za sve osobe za invaliditetom kada bi osobe s invaliditetom dobile svoga povjerenika na svim razinama javne vlasti, čime bi se bolje rješavao njihov položaj u društvu.

"Izvješće je priča o stvarnim životima, problemima, osobe s invaliditetom su slabo obrazovane, slabo zapošljive, siromašna skupina u društvu, što ih čini najobespravljenijim dijelom zajednice. Govorimo o 11 posto ukupnog broja stanovništva . Politika konačno prema ovom dijelu populacije mora doživjeti ozbiljnu transformaciju, no pitanje je možemo li to", poručila je Romana Jerković ,SDP.

HDZ-ova Ljubica Lukačić joj je odgovorila kako je upravo SDP-ova vlada smanjivala prava osoba s invaliditetom. "Najugroženijima ste uzeli 500 kuna s kojima su mogli platiti režije i dali im vaučere od 200 kuna za struju", prigovorila je Lukačić.

Jerković joj je odgovorila kako se nikada ne bi diralo u prava osoba s invaliditetom da je ona bila ministrica, "no dok se osvrćemo prema natrag, budućnost nam je zamagljena, a to okretanje nazad ne može biti alibi za ne ići naprijed".

Anka Mrak Taritaš (Glas) ustvrdila je kako se saborski zastupnici uglavnom ne bave onim što piše u izvješćima, a ako im ne odgovara što u izvješću piše pravobranitelja se odriču. "Kad i tko je sljedeći pravobrantelj s čijim izvješćem nismo zadovoljni", zapitala se.

"Da smo kojim slučajem slušali upute pravobranitelja do sada, mnogi bi se problemi u društvu riješili", zaključila je Jerković.

"Kod nas nisu sve osobe s invaliditetom jednake, to nije pitanje novca nego morala, empatije, razuma i inteligencije. Imamo ratne vojne invalide i civilne. Oni nisu jednaki, stupanj invaliditeta nije jednak kao da oko nije oko, kao da noga nije noga, nečija noga vrijedi više, nečija manje. To je pitanje pravednosti društva, pitanje svih nas. Zadaća pravobranitelja je da se zauzme da nejednakosti nestanu“, upozorio je Nenad Stazić

U izvješću stoji i podatak da su samo tri ministarstva, od njih 20 ispunila obvezu kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom, a to su ministarstva obrane i unutarnjih poslova te za demografiju.

Obveznici kvotnog sustava su svi poslodavci s najmanje 20 radnika, a kvota se određuje u visini tri posto u odnosu na ukupan broj zaposlenih. Od 8720 obveznika, koliko ih je bilo lani u prosincu, samo njih 1048 je ispunilo obvezu. Više od četiri tisuće obveznika plaća naknadu za nezapošljavanje osoba s invaliditetom, na ime koje je lani u nadležni fond uplaćeno gotovo 189 milijuna kuna.

Anita Blažinović

Objavljeno: 06.10.2017