Gotovo 5 milijuna eura iz EU fondova naš je znanstveni institut dobio za razvoj novih lijekova, a rezultati istraživanja u sklopu projekta mogli bi u konačnici dovesti do razvoja inovativnih terapija za liječenje ključnih bolesti današnjice poput tumorskih oboljenja

Zahvaljujući gotovo 5 milijuna eura vrijednom europskom projektu InnoMol - unapređenje inovacijskih potencijala za istraživanje i razvoj molekularnih znanosti u Hrvatskoj, više od 300 znanstvenika iz sedam zavoda Instituta Ruđer Bošković sljedeće tri godine radit će na najsofisticiranijoj infrastrukturi za razvoj inovacija i tehnologija u području molekularnih znanosti.

Razvoj inovativnih terapija

Predstojniku Zavoda za molekularnu medicinu Instituta Ruđer Bošković (IRB), dr. sc. Oliveru Vugreku i njegovom znanstvenom timu odobren je, naime, projekt u sklopu sheme REGPOT iz Sedmog okvirnog programa (FP7) Europske unije ukupne vrijednosti 4,8 milijuna eura, a rezultati istraživanja u sklopu projekta mogli bi u konačnici dovesti do razvoja inovativnih terapija i lijekova za liječenje ključnih bolesti današnjice poput tumorskih oboljenja, ističe se u današnjem priopćenju Instituta Ruđer Bošković.

Riječ je o infrastrukturnom projektu s najvećim budžetom u području prirodnih znanosti u Hrvatskoj koji će u cjelokupnom iznosu biti na raspolaganju IRB-u za uspostavu najsuvremenije istraživačke infrastrukture u kadru i opremi.

Vugrek projekt InnoMol karakterizira kao inovacijsku aveniju (eng. innovation pipeline) preko koje "koračamo ka jednom cilju, a to je otkriće novih načina u liječenju relevantnih i civilizacijskih oboljenja današnjice".

"U sklopu projekta InnoMol imat ćemo mogućnost doći u posjed najsofisticiranije opreme za, primjerice, biooslikavanje, novo revolucionarno određivanje slijeda genetskog koda, suvremenu analizu makromolekula i proteina i sl. Na ovaj način IRB će postati jedan od malog broja instituta u svijetu koji se služi takvom sofisticiranom opremom na jednom mjestu. Ta sredstva omogućit će 'Ruđeru' da postane prava 'inovacijska avenija' za vrhunska istraživanja i otkrića u regiji i šire", naglašava Vugrek.

Mobilizacija vodećih znanstvenika

Osim unapređenja infrastrukture, jedan od glavnih ciljeva projekta je jačanje znanstvenog kapaciteta i ekspertiza eksperimentalnih grupa na IRB-u. Naime, višedesetljetni manjak financiranja i ljudstva onemogućavao je puno veći eksperimentalni utjecaj IRB-a, što ga je činilo manje atraktivnim za nove studente i eksperte, onemogućilo da drži korak s najnovijim trendovima u znanosti, a kao rezultat toga sve više najaktivnijih znanstvenika traži poziciju van Hrvatske, upozorava Institut.

U sklopu InnoMol projekta, jačanje ljudskih resursa postići će se zapošljavanjem mladih eksperata, organizacijom radionica i konferencija, te intenzivnom suradnjom s 36 vrhunskih partnerskih organizacija, sveučilišta i istraživačkih instituta diljem Europe.

"Primjenom ovakvog transnacionalnog pristupa eksperimentalnim uređajima uz financiranje troškova gostujućih znanstvenika i domaćih laboratorija ova će infrastruktura postati nezaobilazni Europski centar koji jača mobilnost istraživača, a IRB će učvrstiti svoju ulogu u Europskom istraživačkom prostoru", zaključuje IRB.

Voditelj projekta Vugrek smatra da su takva "ulaganja ključna u situaciji kad se u državi režu sredstva za istraživanja". "Već sada osjećamo posljedice, a ulazak u EU će donijeti nove gubitke za Hrvatsku znanost ako se stanje ubrzo ne promijeni. Mi znamo kako doći do temelja za istraživanje što potvrđuje i ovaj europski projekt (ne zaboravimo da iza ovakvog uspješnog projekta stoji preko sedam godina rada), sad trebamo potporu države u jasnoj strategiji ulaganja u znanstvena istraživanja", napominje.

Oliver Vugrek diplomirao je biologiju na Sveučilištu Albert Einstein u Ulmu. Doktorat izrađuje na Institutu Max Planck, a brani ga 1995. godine na Sveučilištu Karl Ruprechts u Heidelbergu. Na Institutu Ruđer Bošković je od 1999. godine, a predstojnik Zavoda za molekularnu medicinu je od 2012. Područje njegova rada je molekularna i stanična biologija, prije svega rekombinantna DNA tehnologija i heterologna ekspresija u prokariotskom sustavu, in vitro mutageneze, unutarstanična dinamika i nove tehnologije kao što su proteinski mikročipovi.

(Hina

Objavljeno: 05.06.2013