Djeca koja dožive traumu poput razvoda roditelja ili izloženosti nasilju imaju veći rizik za astmu, objavili su američki znanstvenici

Statistika pokazuje da u Hrvatskoj osam posto djece boluje od astme. To je kronična upalna bolest dišnih puteva (bronha). Ovisno o težini bolesti, manifestira se različitim simptomima koji mogu biti stalni ili se pojavljuju periodički. Najčešći simptomi astme su napadaji suhog kašlja, osjećaj nedostatka zraka s ili bez fenomena čujnog disanja poput fućkanja ili piskanja, pritisak u prsnom košu uz osjećaj napuhnutosti pluća, također je prisutno noćno ili ranojutarnje buđenje (obično pred zoru) zbog osjećaja nedostatka zraka ili suhog kašlja. Simptomi obično prolaze spontano ili nakon uzimanja odgovarajućih lijekova.

U podlozi astme je kronična upalna reakcija sluznice dišnih puteva, najčešće alergijska, koja u fazama pogoršanja uzrokuje stezanje mišića malih dišnih puteva i pojačano stvaranja sluzi što dovodi do otežanog protoka zraka te uzrokuje gušenje i druge simptome bolesti. Kod alergijske astme napadaje uzrokuju različiti alergeni, a kod nealergijske razni nealergijski čimbenici: fizički napor, udisanje hladnog i suhog zraka, virusne infekcije, jake emocije, zagađenje zraka (najčešće duhanskim dimom).

Djeca koja dožive traumu poput razvoda roditelja ili izloženosti nasilju imaju veći rizik za astmu, objavili su američki znanstvenici. U studiji provedenoj na Brown University su korišteni podaci prikupljeni na uzorku od 92.000 djece. Rizik za astmu je rastao proporcionalno s povećanjem broja doživljenih traumatičnih događaja, piše stručni časopis Annals of Allergy, Asthma and Immunology. Dodatno povećanje rizika je uočeno kod djece izložene najtežim traumama, poput smrti roditelja.

Tekst: Marko Damjanović

Objavljeno: 08.04.2015