Nalazi britanskih znanstvenika s Oxford University ukazuju na povezanost crijevnih bakterija i anksioznosti kod ljudi

Anksioznost odnosno tjeskoba je stanje koje se očituje osjećajem tjeskobe, ustrašenosti, straha sve do panike, uz psihomotornu napetost i unutrašnji nemir, te postojanje osjećaja kao da će osoba "eksplodirati". Najčešće je nemotivirana i nije vezana za objekt ili osobu.

U skupinu anksioznih poremećaja spada većina poremećaja koji su desetljećima bili poznati pod nazivom "neuroze". One obično ne podrazumijevaju izrazite poremećaje psihičkog funkcioniranja kakvi se sreću kod psihoza; sposobnost razlučivanja fantazije i realnosti, testiranje realiteta očuvano je, za razliku od psihoza. No, uz to se mogu javiti značajne teškoće u obrascima ponašanja i međuljudskih odnosa. Učestalost anksioznih poremećaja kreće se od 0,05 posto (opsesivno-kompulzivni poremećaj - OKP) do 5 posto (generalizirani anksiozni poremećaj). Određene značajke pojedinih anksioznih poremećaja zapravo su dosta česte, a o poremećaju govorimo onda kada te smetnje predstavljaju za osobu značajno ograničenje u njenom svakodnevnom socijalnom i radnom funkcioniranju.

Britanski znanstvenici s Oxford Universityja dokazali su povezanost crijevnih bakterija i anksioznosti kod ljudi.

Nalazi nekih ranijih istraživanja provedenih na životinjama su već doveli u vezu crijevne bakterije i mentalno zdravlje.

Prema novim podacima, poticanje prisutnosti zdravih bakterija u crijevima je rezultiralo promjenama procesuiranja emotivnih informacija kod ljudi.

Uz to, došlo je do smanjenja prisutnosti hormona stresa kortizola povezanog s anksioznošću i depresijom, dodaje stručni časopis Psychopharmacology.

U ovu svrhu su korišteni probiotici, ugljikohidrati koji ovim zdravim bakterijama koje su već prisutne u crijevima služe kao hrana.

U novom trotjednom istraživanju je sudjelovalo 45 zdravih ispitanika u dobi od 18 do 45 godina.

Tekst i foto: Marko Damjanović

Objavljeno: 07.01.2015