Kako stanovništvo postaje starije, sjedilački način života sve je dominantniji, posebice uz gledanje televizije, i to dodatno otežava zdravstvene probleme povezane sa starenjem, upozorava voditelj istraživanja Martinez-Gonzalez

Gledanje televizije jedno je od najčešćih oblika sjedilačkog ponašanja, a u porastu su i svi drugi oblici sjedilačkog načina života, utvrdili su u svojoj studiji istraživači sa španjolskog sveučilišta Navarra upozorivši da se rizik od prerane smrti kod ljudi koji provode tri i više sati pred televizorom povećava dvostruko.

Istraživači pod vodstvom Miguela Martineza-Gonzaleza, čelnika odjela za javno zdravlje pri Sveučilištu Navarra u Pamploni, pratili su u prosjeku osam godina način života 13.284 ispitanika prosječne dobi 37 godina kako bi utvrdili jesu li neki oblici sjedilačkog ponašanja povezani s preranom smrću.

Usmjerili su se posebice na vrijeme provedeno pred televizorom, vrijeme provedeno pred računalom te u vožnji automobila. Kroz promatrano razdoblje 97 osoba je umrlo, a ustanovljeno je da je 19 smrti bilo povezano s kardiovaskularnim bolestima, 46 s karcinomom i 32 smrti povezane s drugim razlozima.

Utvrđeno je također da su oni koji su svakodnevno provodili tri i više sati gledajući televiziju imali dvostruko veći rizik od prerane smrti u usporedbi s onima koji su gledali TV manje od sata, navodi se u studiji koju objavljuje Američka zdravstvena udruga.

Kako stanovništvo postaje starije, sjedilački način života sve je dominantniji, posebice uz gledanje televizije, i to dodatno otežava zdravstvene probleme povezane sa starenjem, upozorava voditelj istraživanja Martinez-Gonzalez.

"Nalazi našeg istraživanja ukazuju na to da odrasle osobe trebaju razmotriti svoje fizičke aktivnosti, izbjegavati duga sjedilačka razdoblja i smanjiti gledanje televizije na ne više od sat do dva dnevno", navode istraživači.

Oni ističu kako će biti potrebna nova istraživanja kojima bi se utvrdilo koji biološki mehanizmi stoje iza povezanosti svakodnevnog gledanja televizije i rizika prerane smrti.

Također dodaju da nisu našli značajnije veze između vremena provedenog pred računalom ili za volanom automobila i povećanog rizika od prerane smrti iz bilo kojeg razloga.

Hina

Objavljeno: 01.07.2014