PITANJE: Molimo da nas obavijestite koji sve modeli zaustavljanja obiteljskog nasilja postoje u Republici Hrvatskoj. Naime, imamo konkretne čitatelje s invaliditetom koji nam se javljaju s navedenim problemom, a nikako da riješe taj problem godinama.

 

U obraćanju socijalnim radnicima, većinom je odgovor bio da imaju samo savjetodavne ovlasti. Kod nekih su situacije postale neizdržive, pogotovo kod onih koji su potpuno nepokretni i u cijelosti ovise o članovima obitelji koji provode nasilje.

 

ODGOVOR: Republika Hrvatska se i potpisivanjem Konvencije o pravima osoba s invaliditetom kao i Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (tzv. Istanbulske konvencije) obvezala na zaštitu žena i djevojaka od rodno uvjetovanog nasilja i izloženosti višestrukoj diskriminaciji zbog roda i invaliditeta te je potrebno odaslati nedvosmislenu i jasnu poruku o nultoj stopi tolerancije na nasilje, što se može postići najstrožim kažnjavanjem, a što praksa pokazuje da često i nije slučaj. Prema podacima nadležnog Ministarstva unutarnjih poslova, Ravnateljstva policije, o zabilježenom stanju i evidencijama vezano za počinjenje prekršaja nasilja u obitelji počinjeno na štetu osoba s invaliditetom tijekom 2022. godine evidentirano je ukupno 136 oštećenih osoba s invaliditetom, od kojih je 75 osoba ženskog spola, dok je 61 osoba muškog spola.

Važećim Zakonom o suzbijanju nasilja u obitelji (Narodne novine, broj 70/17, 126/19, 84/21 i 114/22), kao oblici nasilja prepoznati su i definirani (1) primjena fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda, (2) tjelesno kažnjavanje ili drugi načini ponižavajućeg postupanja prema djeci, (3) psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost, (4) spolno uznemiravanje, (5) ekonomsko nasilje kao zabrana ili onemogućavanje korištenja zajedničke ili osobne imovine, raspolaganja osobnim prihodima ili imovine stečene osobnim radom ili nasljeđivanjem, onemogućavanje zapošljavanja, uskraćivanje sredstava za održavanje zajedničkog kućanstva i za skrb o djeci i (6) zanemarivanje potreba osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi koje dovodi do njezine uznemirenosti ili vrijeđa njezino dostojanstvo i time joj nanosi tjelesne ili duševne patnje.

Svaka osoba koja ima saznanja o prisutnosti nasilja, neovisno događa li se ono u obitelji ili njihovoj okolini, treba takva svoja saznanja ili sumnju prijaviti policiji i nadležnom uredu Hrvatskog zavoda za socijalni rad (nekadašnji centar za socijalnu skrb) koji će u okviru svojih zakonskih ovlasti poduzimati daljnje potrebne radnje.

Policija će u takvim slučajevima provesti postupak te kada se utvrdi osnovanost takve prijave utvrđeno dostaviti na daljnja postupanja državnom odvjetništvu i sudu. Prekršajne sankcije za zaštitu od nasilja u obitelji prema spomenutom Zakonu o suzbijanju nasilja u obitelji su zaštitne mjere, novčana kazna, kazna zatvora i druge prekršajno-pravne sankcije propisane Prekršajnim zakonom. Najvažnija svrha prekršajno-pravnih sankcija je zaštita članova obitelji izloženih nasilju, poštivanje pravnog sustava te sprječavanje ponovnog počinjenja nasilja u obitelji primjerenim sankcioniranjem počinitelja prekršaja.

Kaznenim zakonom (Narodne novine, broj od 125/11 do 114/22) propisano je da tko teško krši propise o zaštiti od nasilja u obitelji i time kod člana obitelji ili druge bliske osobe izazove strah za njezinu sigurnost ili sigurnost njoj bliskih osoba ili je dovede u ponižavajući položaj ili stanje dugotrajne patnje, a time nije počinjeno teže kazneno djelo, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do tri godine (odredba članka 179.a). U slučaju osnovanosti prijave i donošenja osuđujuće presude, počinitelju mogu biti izrečene novčane kazne ili zatvor te sigurnosne mjere.

Hrvatski zavod za socijalni rad, osim pružanja savjetodavne pomoći, može po zahtjevu žrtve obiteljskog nasilja, žrtvi pronaći smještaj u sigurnu kuću. Naime, Zakonom o socijalnoj skrbi (Narodne novine, broj 18/22, 46/22, 119/22 i 71/23) propisano je kako se žrtvi obiteljskog nasilja priznaje pravo na uslugu smještaja u kriznim situacijama rješenjem ovog Zavoda, područnog ureda prema mjestu prebivališta, kojem se ujedno podnosi i takav zahtjev. Smještaj može trajati najdulje do godinu dana.

Kada govorimo o postupanjima Pravobranitelja za osobe s invaliditetom u području suzbijanja nasilja, tijekom prošle 2022. godine upućeno je pet preporuka Ministarstvu unutarnjih poslova, jedinicama lokalne i područne samouprave, Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike te skloništima. Ove preporuke su se odnosile na sumnju na nasilje u pojedinim slučajevima, financiranje elemenata pristupačnosti za slijepe osobe u skloništu, unaprjeđenje rada skloništa te osiguravanje pristupačnosti skloništa ženama s invaliditetom i djeci s teškoćama u razvoju - žrtvama obiteljskog nasilja.

Kada govorimo u kontekstu zaštite osoba s invaliditetom od oblika obiteljskog nasilja važno je osigurati i pružiti podršku osobama s invaliditetom kako bi one uopće prijavile nasilje. Nadalje, važno je omogućiti razumnu prilagodbu u pogledu pristupa pravosuđu i aktivnog sudjelovanja u postupku, što je i propisano Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom. Osobama s različitim vrstama invaliditeta potrebno je omogućiti odlučivanje uz podršku kako bi mogle uz podršku sudjelovati u odlučivanju o svojim pravima i interesima, jer i sve osobe s invaliditetom moraju biti upoznate sa svojim pravima te trebaju biti u mogućnosti izraziti svoje mišljenje.

 

In Portal

Objavljeno: 23.08.2023