Puni razmjeri moždanih poremećaja izazvanih covidom-19 možda još nisu otkriveni jer su mnogi hospitalizirani bolesnici u previše teškom stanju da prođu dodatne pretrage mozga

 

Nakon što su u lipnju objavili da su kod težih oblika covida-19 otkrili pojavu moždanih oštećenja, znanstvenici su izvijestili i o pojavi moždanih poremećaja kod osoba koje su imale blage simptome zaraze koronavirusa, prenosi Guardian.

Neurolozi su u časopisu Brain objavili ovog tjedna detalje o više od 40 Britanaca oboljelih od covida-19 čije su se komplikacije protezale od upalnih promjena mozga i delirija do oštećenja živaca i moždanog udara. U nekim slučajevima neurološki su simptomi bili prvi i jedini simptomi bolesti.

S prvim valom zaraze koronavirusom u Britaniji ti slučajevi otkrivaju porast učestalosti potencijalno smrtonosnog stanja poznatog kao akutni diseminirajući encefalomijelitis (ADEM).

Prema Institutu za neurologiju pri University College London (UCL), slučajevi ADEM-a porasli su s jednog mjesečno prije pandemije na dva do tri tjedno u travnju i svibnju. Jedna je žena stara 59 godina umrla od komplikacija.

Desetak pacijenata imalo je upalne promjene središnjeg živčanog sustava, deset je imalo bolesti mozga s delirijem ili psihozom, osam moždane udare te još osam probleme s perifernim dijelom živčanog sustava uglavnom dijagnosticirane kao Guillain-Barréov sindrom, imuni poremećaj u kojem su napadnuti živci i izaziva paraliza te je smrtonosan u pet posto slučajeva.

- U načinu na koji covid-19 utječe na mozak vidimo stvari koje nismo vidjeli ni kod jednog drugog virusa do sada - kaže Michael Zandi, voditelj istraživanja i savjetnik na institutu i u bolničkoj zakladi University College London.

- Ono što smo vidjeli kod nekih pacijenata s ADEM-om i drugih bolesnika je da možete imati ozbiljne neurološke poremećaje, možete biti vrlo bolesni, a uz to imate trivijalnu plućnu bolest - dodaje.

- Biološki ADEM ima neke sličnosti s multiplom sklerozom no teži je i obično se događa jednom. Nekim pacijentima ostaje dugotrajna invalidnost, drugi se mogu dobro oporaviti.

Ti slučajevi povećavaju zabrinutost zbog dugoročnih zdravstvenih posljedica covida-19 koji je neke pacijente ostavio s problemima s disanjem i nemoćne još dugo nakon što je virus kod njih nestao. Drugima je ostavio slabost, probleme s pamćenjem, osjećaj utrnulosti.

Jedna pacijentica s koronavirusom opisana u radu je 55-godišnja žena koja nije nikad patila od psihijatrijskih poremećaja i koja se počela neobično ponašati dan nakon što je otpuštena iz bolnice. Stalno je oblačila i odlagala kaput i počela je halucinirati te je pričala da vidi majmune i lavove u svom domu. Ponovno je primljena u bolnicu i postupno joj se stanje popravilo uz antipsihotike.

Druga je žena u dobi od 47 godina primljena u bolnicu s glavoboljom i osjećajem utrnulosti u desnoj ruci tjedan dana nakon početka kašlja i vrućice. Kasnije su se simptomi pogoršali i nije se s njom mogao uspostaviti kontakt te joj je operativno odstranjen dio lubanje kako bi se smanjio pritisak na otečeni mozak.

- Želimo da liječnici širom svijeta budu svjesni tih komplikacija koronavirusa - kaže Zandi. Pozvao je liječnike opće prakse da o simptomima pacijenata poput kognitivnih poremećaja, problema s pamćenjem, utrnulosti, slabosti ili umora razgovaraju s neurolozima.

- Čini se da je mozak obuhvaćen tom bolešću.

Puni razmjeri moždanih poremećaja izazvanih covidom-19 možda još nisu otkriveni jer su mnogi hospitalizirani bolesnici u previše teškom stanju da prođu dodatne pretrage mozga.

Virus bi kod manjeg dijela stanovništva mogao ostaviti diskretna moždana oštećenja koja će biti uočljiva tek s odgodom, upozorava Zandi. To se možda dogodilo nakon pandemije gripe 1918. kad se činilo da su se kod milijuna ljudi razvila moždana oštećenja.

Autor: Hina

Objavljeno: 14.07.2020